I radnici i poslodavci sve češće traže zaštitu svojih prava

U posljednje tri godine radnici i poslodavci u Republici Srpskoj više od 1.200 puta našli su se oči u oči u cilju zaštite radnih prava, a najčešći razlozi zbog kojih zaposleni traže reakciju nadležnih jesu nepoštovanje platnih obaveza. 

Tokom tri kvartala 2022. godine, tačnije od 1. januara pa zaključno sa 30. septembrom, služba JU Agencija za mirno rješavanje radnih sporova zaprimila je 357 prijedloga za mirno rješavanje radnog spora, a iz ove agencije za "Nezavisne novine" poručuju da se 355 prijedloga odnosi na individualne radne sporove, a dva se odnose na one kolektivnog tipa.

Takođe, potvrđuju da su radnici ti koji većinom traže reakciju nadležnih, ali i da se poslodavci u RS-u sve češće obraćaju ovoj instituciji.

"Najčešći razlozi pokretanja postupka mirnog rješavanja radnih sporova su neisplaćene plate, otpremnina, otkaz ugovora o radu, troškovi toplog obroka, regres, jubilarne nagrade, doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, uznemiravanje na radu i tako dalje", saopštili su iz Agencije za mirno rješavanje radnih sporova.

Od 357 prijedloga, koji su zaprimljeni za tri kvartala ove godine, okončano je ukupno 295 predmeta.

"U 180 predmeta zaključen je sporazum između strana u sporu, 104 postupka su obustavljena, dok je sedam prijedloga odbačeno kao neblagovremeno, jedan kao nedopušten i tri kao neuredna", naveli su iz Agencije.

Slični statistički parametri bili su i u 2021. i 2020. godini, a tada je pokrenuto 419, odnosno 527 radnih sporova.

Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave RS, kaže da prema njegovim saznanjima većina predmeta koje obrađuje Agencija za mirno rješavanje radnih sporova RS dolazi iz realnog sektora.

"Kada bismo uzeli preciznu obradu podataka, onda bismo došli do podatka da to uglavnom dolazi iz onih oblasti gdje prava i obaveze nisu definisani kolektivnim ugovorima", navodi Marić za "Nezavisne novine" te dodaje da su upravo zbog toga sve češći slučajevi da se i poslodavci obraćaju Agenciji.

"Oni se nađu u situacijama kada ne znaju kako da postupe. Upravo zato žele da reaguju na vrijeme, da ne bi kasnije kroz sporove morali da isplate duplo veći iznos nego što se to dešava", ističe Marić.

Ovakvi slučajevi, prema riječima naših sagovornika, mnogo su rjeđi u javnom sektoru, ali ne kriju da je i njihov broj bio nešto veći u prethodnim godinama.

"Ono što sigurno znam jeste da je unazad nekoliko godina bilo primjera radnih sporova u javnom sektoru, a najviše se radilo o slučajevima u vezi s platom ili prevozom. Ne znam zaista da je bio tako veliki broj kada je u pitanju realni sektor, ali u svakom slučaju radno pravo je pomalo komplikovano za neke poslodavce pa je zaista dobro kada postoji problem da se ide na Agenciju za mirno rješavanje radnih sporova", kaže za "Nezavisne" Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS.

On poručuje i da je minimalan broj ovakvih slučajeva kada je u pitanju privreda u Republici Srpskoj.

"Bitno je takođe reći da je rad ove agencije značajno smanjio broj tužbi na sudu, a time je i radnicima i poslodavcima pomogao, ali i pravosuđu da se ne bavi više tim predmetima. Zbog toga, zaista sva podrška radu Agencije", zaključio je Trivić.