Koliko je radnika u RS tražilo zaštitu svojih prava

Od momenta stupanja na snagu Zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu pokrenuto je osam postupaka, i to sve od strane radnika zbog psihičkog uznemiravanja.

Potvrđeno je ovo za "Nezavisne novine" iz Agencije za mirno rješavanja radnih sporova Republike Srpske, koja je po pitanju ovih predmeta nadležna.

Naime, od ukupnog broja pokrenutih postupaka, dakle od njih osam, samo jedan je završen sporazumno od strane arbitra Danijele Radonić.

"To je prvi sporazum koji je zaključen otkako je ovaj zakon na snazi", kazali su iz Agencije.

Kako dalje navode, u dva predmeta predlagači su odustali od svog zahtjeva, dok je u pet predmeta postupak obustavljen zbog nemogućnosti postizanja sporazuma. S druge strane navode da je u dva slučaja jasno utvrđeno da je došlo do uznemiravanja.

Podsjećamo da se radi o relativno novom zakonu koji je stupio na snagu krajem 2021. godine.

"Postupak pokrenut radi zaštite od uznemiravanja na radu se sprovodi po istoj proceduri kao i ostali individualni radni sporovi", kazali su iz Agencije, objasnivši da oni zaprimljeni prijedlog za mirno rješavanje spora dostavljaju drugoj strani u zakonskom roku kako bi se ona mogla po ovom pitanju izjasniti te iznijeti činjenica koje smatra relevantnim.

U cilju rješavanja ovih sporova, odnosno postizanja sporazuma određuje se miritelj ili arbitar kao treća neutralna strana pored dvije strane, odnosno radnika i poslodavca.

"Ukoliko između strana u sporu bude zaključen sporazum on ima snagu izvršne isprave, te se ovim postupak smatra okončanim, a ukoliko ne dođe do zaključenja sporazuma tada se postupak mirnog rješavanja spora pred Agencijom obustavlja", objasnili su iz Agencije.

Kako je kazao Goran Stanković, generalni sekretar Saveza sindikata RS, dugo se radilo i insistiralo na ovom zakonu čiji je glavni cilj prije svega zaštita radnika, ali je i naglasio njegov preventivni karakter.

"Suština zakona je bila preventivno djelovanje, odnosno da se onaj ko se usudi da vrši bilo koji oblik uznemiravanja samim postojanjem ovog zakona spriječi", kazao je Stanković za "Nezavisne novine".

Što se tiče broja sporova, na njih utiče, kako Stanković objašnjava, stepenovanje ove procedure... Prva instanca u slučajevima prijave uznemiravanja je samo preduzeće, ovdje bude veliki broj prijava, a kako kaže, dosta njih se ovdje i riješi.

Kako dalje navodi, drugi nivo je nadležna inspekcija, treći je Agencija za mirno rješavanja radnih sporova, dok je četvrta sud.

"Radnici nam se sve više obraćaju i raspituju se o dodatnim informacijama na koji način mogu da zaštite svoja prava", kazao je Stanković.

Što se zaštite prava tiče, radnik mora da učini vjerovatnim da je do uznemiravanja došlo, odnosno mora da iznese određene činjenice i dokaze na osnovu kojih se ovo može utvrditi.

Ipak, i dalje postoji bojazan radnika o tome da li će u ovom uspjeti ili njihova nada da će se situacija sama promijeniti.

"Radnici treba da znaju da mogu biti hrabri i da mogu da krenu u zaštitu svojih prava da se ovom ponašanju stane ukraj", zaključuje Stanković.