Fotonaponska elektrana Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu proizvela je u proteklih pet godina više od 90 megavat-časova električne energije za svoje potrebe, čime je na godišnjem nivou ostvarena značajna ušteda struje, izjavio je Srni viši asistent na ovoj visokoškolskoj ustanovi Marko Ikić.
“Ako uzmemo u obzir da je današnja cijena megavat-časa električne energije između 200 i 250 evra, onda se jasno vidi koja je dobit same proizvodnje, odnosno energije koje smo dobili iz naše fotonaponske elektrane za naš komleks”, rekao je Ikić i dodao da je godišnja proizvodnja njihove solarne elektrane između 18 i 19 megavat-časova, zavisno od vremenskih prilika.
On je naveo da je riječ o fotonaponskoj elektrani instalisanog kapaciteta 15,9 vata u piku /mjera solarne energije u fotonaponskoj industriji za opisivanje nazivne snage jedinice/ koja se sastoji od 60 polukristalnih modula i koja je puštena u rad u oktobru 2017. godine.
Ikić je istakao da Fakultet godišnje ima značajnu uštedu električne energije, što se vidi iz računa, pogotovo u ljetnom periodu, kada je dio zgrade klimatizovan i kada je velika potrošnja za hlađenje prostorija, pa se samim tim i udio potrošene električne energije smanjuje sa proizvedenom električnom energijom u solarnoj elektrani.
Prema njegovim riječima, električna energija proizvedena iz solarne elektrane Elektrotehničkog fakulteta pokriva pet do 10 odsto godišnje potrošnje, a taj procenat bi bio i mnogo veći, da je realizovan projekat UNDP-a koji je odobren prije pandemije virusa korona.
Ikić je pojasnio da je riječ o projektu utopljavanja zgrada, prema kojem je trebalo da se energetski poboljša zgrada Fakulteta, odnosno izmijeni spoljna stolarija i fasada, te izrazio nadu da će to biti i implementirano u narednom periodu.
“Time bi potrošnja električne energije bila mnogo manja, pa bi i udio električne proizvodnje bio znatno veći nego pomenuti. Time bi se prije dostigla željena realizacija u pogledu proizvodnje i potrošnje električne energije naše zgrade”, istakao je on.
Ikić je naglasio da Elektrotehnički fakultet ima u planu da u budućem periodu proširi svoju fotonaponsku elektranu, odnosno da ona većeg kapaciteta, čime bi išli na konceptu da sva njihova potrošnja može da se obezbijedi iz proizvodnje svoje solarne elektrane koja je smještena na krovu zgrade fakulteta.
Govoreći o rasprostranjenosti izgradnje fotonaponskih elektrana u Republici Srpskoj i BiH, on je rekao da je zabilježen veliki rast, zbog energetske krize u posljednjih godinu dana koja je zahvatila čitav svijet pa i zapadni Balkan, tako da se prave šeme i podsticaji, kako bi se što više omasovila ugradnja instalacija ovih fotonaponskih sistema i u regionu.
Prema njegovim riječima, puno privatnog sektora ulaže u takav vid obnovljivih izvora energije, jer su uvidjeli benefite u štednji električne energije i manjim cijenama električne energije koju kupuju za svoje proizvodne kapacitete.
“Mnogo je prednosti, prva je što se koristi obnovljivi resurs električne energije, nema štetnih emisija gasova kao kod elektrana na fosilna goriva, ne zahtijeva ni puno održavanja, a i životni vijek ove elektrane je između 20 i 25 godina, pa su troškovi jednog takvog sistema svedeni skoro na minimum”, pojasnio je Ikić.
On je rekao da je ulaganje u fotonaponsku elektranu isplativo, ako se investicija otplati u roku od osam do 10 godina, te dodao da to može biti i brže, ako električna energija bude skuplja na tržištu.
“Investicija je dobrodošla, a kako je došlo do povećanje potrebe za električnom energijom u svijetu, mora se raditi na tome da se ona što više proizvede, jer je više i trošimo, tako da će se se svaka investicija u jedan takav sistem isplatiti kad-tad”, rekao je Ikić.
Profesor na Elektrotehničkom fakultetu Slobodan Lubura rekao je da je grupa istraživača sa ovog fakulteta među prvima u regionu počela da se bavi fotonaponskim sistemima, te dodao da je ova visokoškolska ustanova i prije ove solarne elektrane instalirala malu oglednu, koja služi i danas za laboratorijske vježbe studentima i bila je za internu upotrebu, kao i sada.
“Pored ove fotonaponske elektrane, mi na fakultetu, uz opremu koja je dobijena sa nekoliko međunarodnih projekata na kojima aktivno učestvuje Elektrotehnički fakultet, nastavljamo dalje aktivnosti u pravcu skladištenja energije dobijene iz Sunca, preko fotonaponskih panela”, istakao je Lubura.
Prema njegovim riječima, u toku je plan za proširenje istraživanja po pitanju napajanja izolovanih ili autonomnih sistema kao što su vikendice, sistemi u poljoprivredi, gdje nama elektične mreže, a gdje mogu dobro doći solarni sistemi napajanja koji su nezavisni i koji rade malo drugačije nego što se to danas radi.
“Preduzete su odgovarajuće radnje da se krene u istraživanje takvih mogućnosti napajanja. To su mali sistemi, od 500 do 1.000 vati, ali koji mogu da zadovolje potrebe korisnika za napajanjem električne energije pumpi, frižidera i rasvjete u vikendicama”, pojasnio je Lubura.
On je naveo da će takva elektrana sa ostalim komponentama biti uskoro testirana na Elektrotehničkom fakultetu, kako bi ta ustanova mogla onima koji im se obrate, da ponudi idejno rješenje za projekat prema zahtjevu zainteresovanog lica.
Prema njegovim riječima, Elektrotehnički fakultet ima sposoban kadar da odgovori na bilo koji upit vezan za idejno rješenje za fotonaponske sisteme, a današnji trend instalacije fotonaponskih elektrana je samo jedan segment, a ima ih još.
“Elektrotehnički fakultet u saradnji sa opštinama aktivno se uključio u izradu idejnih projekata koji bi bili osnova lokalnim zajednicama, tako da se nadam da će ubrzo na jednoj osnovnoj školi u Istočnoj Ilidži biti postavljena fotonaponska elektrana”, rekao je Lubura i dodao da je ova visokoškolska ustanova spremana da pomogne svim institucijama u realizaciji projekata vezanih za fotonaponske elektrane, ali i po drugim pitanjima.
On je naglasio da je skladištenje energije iz fotonaponskih elektrana sljedeće na čemu će se morati raditi.
“Istraživači sa ovog fakulteta već rade određene korake, da predvide šta nas čeka nakon svih ovih instalacija. Mislim da ćemo sa svim relevantnim institucijama koje se bave energijom – elektroprivreda, regulatorna agencija, nezavisni operater sistema i drugi, da napravimo projekat, gdje bismo mogli da vidimo šta nas čeka nakon svih instalacija”, istakao je Lubura.
Lubura i Ikić su zaključili da se energetski sektor mijenja, da će masovna upotreba solarnih elektrana dati neke nove izazove distributivnim preduzećima električne energije, kako da modernizuju operatersko područje sa takvim decentralizovanim izvorima energije.
