Drvoprerađivačima u RS višegodišnji ugovori

09.11.2022. 08:50 / Izvor: SRNA
ŠUME

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić izjavio je da u ovom ministarstvu prvi put razmtraju da u narednoj godini zbog sve većih potreba sklapaju petogodišnje ugovore o isporuci drvnih sortimenata sa drvoprerađivačima.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić izjavio je da u ovom ministarstvu prvi put razmtraju da u narednoj godini zbog sve većih potreba sklapaju petogodišnje ugovore o isporuci drvnih sortimenata sa drvoprerađivačima.

Pašalić je naveo da do tada rješenje vide u ravnomjernoj isporuci sirovine, s tim da imaju obavezu prema 50 strateških subjekata u kojima proizvodnja ne smije stati zbog opšteg interesa zajednice.

"Šume Republike Srpske sjeku godišnje u prosjeku oko dva miliona metara kubnih svih sortimenata, a potrebe drvoprerađivačke industrije su blizu pet miliona metara kubnih i taj "kolač" moramo da dijelimo na još 30 novih firmi. To je problem sa kojim se suočavamo", rekao je Pašalić.

On je dodao da je u ovom preduzeću u probni rad pušten informacioni sistem koji će pomoći da se bolje prate radovi u sječi i otpremi šumskih drvnih sortimenata.

On je napomenuo da je resorno ministarstvo izdvojilo više od šest miliona KM da "Šume Srpske" u ovoj godini ostvari svoje planove u stoodstotnom obimu, ali da je plan proizvodnje ostvaren 90 odsto, čime "Šume Srpske" zbog neizvršavanja preostalih 10 odsto od plana ostaju uskraćene za oko 20 miliona KM, koje bi se mogle iskoristiti kao dividenda ili za investicije.

Naglašavajući da se resorno ministarstvo trudi da osposobi "Šume Srpske" kako bi u potpunosti izvršili plan, Pašalić je rekao da je jedan od problema nesklad između raspoloživih količina šumskih drvnih sortimenata i sve većih potreba drvoprerađivačke industrije, što se mora riješiti sklapanjem višegodišnjih ugovora sa drvoprerađivačima, kako to rade u Hrvatskoj.

Pašalić je rekao da Ministarstvo sa 40 odsto sufinansira nabavku mehanizacije za izvođače radova za izvlačenje trupaca kako bi osnažili najslabiju kariku u procesu proizvodnje u oblasti šumarstva.

Druga mjera podrške Ministarstva bila je da su izvođačima radova u šumarstvu od jula do kraja ove godine obezbijedili 4,1 miliona KM da bi im pomogli u rješavanju problema nastalog visokim cijenama nafte i drugim nepovoljnim kretanjima na tržištu.

Direktor "Šuma Srpske" Slaven Gojković rekao je Srni da je proteklih godinu dana za ovo Javno preduzeće bio težak period, ali da pokazatelji iz organizacionih cjelina ukazuju da će biti bolja nego prošla.

On je uvjeren da su “Šume Srpske” ušle u fazu oporavka koju treba da nastave, što je vidljivo kroz finansijske izvještaje, gdje je navedeno da smanjuju dugovanja, popravljaju likvidnost, sustižu da plaćaju sve obaveze prema lokalnim zajednicama i Poreskoj upravi.

Gojković je podsjetio da je početak godine obećavao dobre rezultate, ali su pomijeranja na tržištu izazvana krizom zbog dešavanja u Ukrajini dovela do novih problema u poslovanju preduzeća.

Zahvaljujući resornom ministarstvu, koje je zajedno sa Upravom "Šuma Srpske" prepoznalo te probleme, donesena je mjera kojom je iz Kompenzacionog fonda subvencionisana proizvodnja šumskih drvnih sortimenata, a Gojković kaže da su pozitivne rezultate u ovom preduzeću osjetili u oktobru.

"Vremenski uslovi u oktobru pogodovali su proizvodnji u šumarstvu i oktobar je bio rekordan, što nam daje nadu da ćemo ovu godinu završiti mnogo bolje nego prošlu", izjavio je Gojković.

On je najavio i manje korekcije cijena šumskih drvnih sortimenata, s obzirom na to da je posljednje povećanje cijena bilo krajem prošle godine, te dodao da će ovu godinu završiti sa postojećim cjenovnikom.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti