Projekt izgradnje toplovoda iz Kaknja ka Sarajevu koji bi osigurao dodatnu energiju građanima KS godinama tapka u mjestu. Da je projekt realiziran na vrijeme, danas bi postojali alternativni i jeftiniji načini grijanja, a ovisnost glavnog grada BiH o skupom ruskom plinu bila bi manja.
Iako je studija o izgradnji toplovoda predstavila brojne benefite, njegova realizacija je u stagnaciji. Kantonalna vlast u Sarajevu smatra da je Toplovod Kakanj Sarajevo oduvijek bio dobra ideja, ali da ga je trebalo uraditi početkom 2000. kad se radio koridor VC.
Nadležnost nad projektom ima Vlada FBIH i Elektroprivreda BiH koji su nosioci projekta, a za Akta.ba da očekuju ispunjavanje uslova za potrebne dozvole.
JP Elektroprivreda BiH i Fond za zaštitu okoliša FBiH su 2020. godine, u skladu sa Zaključkom Vlade FBIH od 29.03.2018. godine, o sufinansiranju realizovali ugovaranje, praćenje i završetak izrade investiciono-tehničke dokumentacije "Idejni projekat snabdijevanja toplinskom energijom iz TE Kakanj područja do/i Sarajeva". Prethodno je 2016. godine, urađena "Studija opravdanosti projekta snabdijevanja toplinskom energijom iz TE "Kakanj" područja do/i Sarajevo" s detaljnom ekonomskom analizom i analizom utjecaja na okoliš.
"Urađena dokumentacija i idejni projekat omogućavaju naredne faze implementacije pripremnih aktivnosti investicionog ulaganja u ovaj projekat", kazali su iz Elektroprivrede BiH za Akta.ba.
Ističu kako postoji jasna opredjeljenost Vlade FBiH da se toplifikacijom područja do/i Sarajeva na bazi kogeneracije u TE "Kakanj", dobije rješenje koje bi doprinijelo poboljšanju zaštite okoliša, promociji sistema visokoefikasne kogeneracije u postojećim konvencionalnim termoelektranama na ugalj.
Napominju da se projektom omogućuje pouzdano snabdijevanje toplinskom energijom područja do/i Sarajeva, smanjenje štetnog uticaja na okolinu kroz smanjenje broja individulanih ložišta, povećanje efikasnosti proizvodnog procesa TE Kakanj, smanjenje ovisnosti o uvoznom energentu, tj. energetska neovisnost, te otvaranje novih radnih mjesta u oblasti snabdijevanja toplinskom energijom.
"Za ovakve velike projekte potrebna je kvalitetnija prostorno-planska usklađenost kantonalnih prostornih planova, efikasnije i brže rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. U narednim fazama očekuje se i ispunjavanje uslova za dobivanje urbanističke saglasnosti, okolinske i građevinske dozvole", tvrde nosioci projekta.
Od prioritetnog značaja je podrška federalnih institucija, koordinacija i usklađivanje prostornih planova Federacije BiH sa kantonalnim, Zeničko-dobojskim kantonom i Kantonom Sarajevo, te općinama: Kakanj, Visoko, Ilijaš, Vogošća, Centar Sarajevo, Novi Grad Sarajevo i Novo Sarajevo.
"Inicijativa za proglašenje javnog interesa već postoji i kao nosilac pripremnih aktivnosti je JP Elektroprivreda BiH dd - Sarajevo", istakli su.
S druge strane Nihad Harbaš, konsultant i stručnjak za EE i OIE i direktor nLogic Advisory, za Akta.ba kaže da je energiji dobijenoj iz uglja došao kraj, kako trenutnoj tako i potencijalnoj (novim termoblokovima, toplovodima i sl ).
"To su projekti prošlosti i nemaju budućnost, a da su urađeni prije deset godina onda bi imali smisla. Potpisali smo Sofijsku deklaraciju o dekarbonizaciji i imamo druge međunarodne obaveze, a to je gašenje termoelektrana, odnosno prestanak korištenja uglja. Dakle, vrlo je izvjesno da od blokova 7 i 8 u Tuzli i u Kaknju nema ništa. Samim tim, sama izgradnja toplovoda prema Zenici i Sarajevu je stvar prošlosti i o tome više ne možemo razmišljati", izričit je Harbaš.
Hipotetički, dodaje on, sve i kada bi se napravili, to je projekat koji bi samo doprinio energetskoj stabilnosti i cijenama grijanja.
"Naši rudnici su na izdisaju, neefikasno se vadi ugalj, rudara ima sve manje i nema potrebe za tom radnom snagom. Pitanje je zapravo i kada bismo se, opet govorim hipotetički, prebacili na tu toplotnu vodu, koliko se tehnički može zamijeniti gasa. Može se zamijeniti 80 posto gasa, a u onim zgradama koje imaju krovne kotlovnice, to ne može biti urađeno. To bi zahtjevalo nove instalacije, sisteme i sve ostalo", pojašnjava on.
Sada razgovaramo o dekarbonizaciji i datumu izlasku iz upotrebe uglja. Ukoliko želimo pričati o uglju, moramo kupiti kartu za Kinu i Peking, jer nas to vodi samo u odmicanju pravila Evropske unije kojima težimo, zaključio je.
S.B.
