BiH će bar još 20 godina kopati ugalj

Proizvodnja struje putem obnovljivih izvora energije će, prema procjenama nadležnih svjetskih institucija, za tri godine (do 2025) nadmašiti ugalj, ali je BiH, prema riječima sagovornika "Nezavisnih novina", još daleko od takvog scenarija, te predviđaju da ćemo još bar 20 godina kopati ovu rudu za potrebe domaćih termoelektrana, i to u kapacitetu u kome se to sada čini.

Podsjetimo, Međunarodna agencija za energiju (IEA) tvrdi da su obnovljivi izvori energije na putu da prestignu ugalj i postanu najveći izvor proizvodnje električne energije na planeti i to 2025. godine.

U izvještaju IEA predviđa se velika promjena unutar svjetske proizvodnje struje u, kako su naveli, vremenu značajne nestabilnosti i geopolitičkih napetosti.

Naruku priči o učešću obnovljivih izvora energije posebno ide i aktuelna energetska kriza izazvana ratom u Ukrajini, što, prema procjenama IEA, nedvosmisleno vodi ka cilju zvanom - Zelena agenda.

"Obnovljivi izvori će postati najveći izvor globalne proizvodnje električne energije do početka 2025, nadmašivši ugalj. Takođe, očekuje se da će obnovljivi izvori činiti gotovo 40 odsto svjetske proizvodnje električne energije 2027, što se podudara s padom udjela uglja, prirodnog gasa i nuklearne proizvodnje", navodi se u izvještaju IEA.

Nihad Harbaš, stručnjak za energetiku, ne vjeruje da se BiH može tako brzo okrenuti Zelenoj agendi, te da trenutno ne možemo bez termoelektrana na ugalj.

"Mi otprilike 70 odsto struje dobijamo iz uglja. I vrlo je teško da u narednih 10, 15 pa i više godina možemo promijeniti energijski miks", ističe Harbaš.

Njegove riječi potkrepljuje činjenica da je BiH po proizvodnji struje zahvaljujući TE na ugalj na sedmom mjestu na svijetu.

Ispred nje su Bocvana, koja kompletnu struju proizvodi zahvaljujući uglju, zatim samoproglašeno Kosovo, Južna Afrika, Mongolija, Indija i Srbija.

Upravo zbog navedenog, Harbaš smatra izazovnim da BiH stekne status klimatski neutralne zemlje.

"Kada su u pitanju obnovljivi izvori energije, očekuje se da 2050. možemo biti klimatski neutralni, ali i to je zaista teško ostvarivo", kaže Harbaš.

Dodatan problem u postupku ulaska u zelenu tranziciju jeste i to što su BiH i Srbija jedina dvije države od 40 zemalja svijeta u kojima ugalj ima najveći udio u proizvodnji električne energije, a koje nisu prihvatile nikakvu obavezu postepenog izbacivanja upotrebe fosilnih goriva.

Kakvo je onda rješenje za BiH?

"Rješenje je energetski miks, odnosno proizvodnja struje iz obnovljivih izvora i fosilnih goriva, kao što je ugalj. Treba da težimo da radimo što više na obnovljivoj energiji, a postrojenja na ugalj da prilagodimo okolinskim uvjetima, odnosno efikasno to proizvodimo u kogenerativnim postrojenjima. Fosilna goriva (ugalj) treba koristiti za vršna opterećenja, odnosno više struje dobiti iz obnovljivih izvora. To znači da je budućnost BiH u energetskom smislu bazirana na tim izvorima, uz vršna opterećenja iz TE", naglašava Harbaš.

Petar Gvero, profesor na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, kaže da se BiH ne treba odreći uglja kao resursa za električnu energiju, ali…

"Nekakvo neplansko i nekontrolisano građenje dodatnih kapaciteta na ugalj bi nama poprilično ugrozilo pristupanje Evropskoj uniji. Ne kažem da ih treba ukinuti, već naprotiv. Ali činjenica je da se naše elektrane, od kojih je polovina odavno trebalo da ide u konzervaciju, faktički zamjenjuju novim blokovima, umjesto da ih postepeno smanjujemo", pojašnjava Gvero za "Nezavisne".

On ističe da već u ovom trenutku BiH ima preko 100 megavata vjetra koji je u fazi funkcionisanja i stotine projektovanih megavata za solarne elektrane.

"Bitno je da nadležni moraju biti spremni da interese pojedinaca stave po strani, a interese zajednice na čelo. Jer, ako bez sagledavanja posljedica ulazimo u nove kapacitete na ugalj, a znate da vas to eliminiše iz cilja koji se zove EU, to je mnogo veći problem nego ovo oko čega se politika sada loži, a to je na primjer 'Sejdić i Finci', ili Izborni zakon", zaključuje Gvero.