Borba za egzistenciju: Građani BiH sve sve više prodaju zlato da bi preživjeli

Centralna banka BiH nedavno je prodala tonu zlata, sve kako bi se sačuvala monetarna stabilnost zemlje.

Inače, sve veći iznosi potrošačke korpe, doveli su do situacije da građani prodaju zlato kako bi preživjeli. Već neko vrijeme cijene zlata u BiH su iste pa tako gram zlata košta 140 KM dok se otkupna cijena lomljenog 14 karatnog zlata kreće oko 52 KM.

Odluka Centralne banke da proda tonu zlata što je oko trećine ukupne količine zlata koje Bosna i Hercegovina ima, za mnoge ekonomiste je brzopleta i dugoročno gledano pogrešna.

Novca ima

"Većina Centralnih banaka ozbiljnih država je kupovala i povećavala zalihe zlata i kako idemo ka recesiji vrlo je logično očekivati da će vrijednost zlata ponovo rasti. Moje mišljenje je da je taj potez vjerovatno učinjen s jedne strane u pogrešnoj procjeni da će se pad vrijednosti zlata nastaviti, a s druge strane zbog nekih drugih ulaganja lošijih zbog kojih imamo lošije rezultate poslovanja CB pa da se na ovaj način pokuša ostvariti privremena zarada", smatra ekonomista Igor Gavran.

Dok mnogi postavljaju pitanje da li je pametnije uložiti novac u zlato, nekretnine i štedne račune, većina građana BiH je u situaciji da ne može osigurati egzistenciju pa su onda primorani prodavati porodično zlato kako bi kupili hranu ili platili režije. Nažalost, posljednjih mjeseci ova pojava je postala sve učestalija.

"Jer u ovom istom periodu kada su građani u najtežoj situaciji mi zapravo imamo pohvale iz UIO Porezne uprave o rekordnim prihodima, dakle novca ima, osim nekih predizbornih aktivnosti da bi se kupili glasovi birača nije bilo nikakvih mjera pomoći i podrške", zaključio je Gavran.

Dokle seže granica preživljavanja

Sociolozi su jasni: Prodaja zlata samo da bi se preživjelo je zapravo indikator sve lošijeg stanja društva, pojedinca i životnog standarda u cjelini.

"Ta prodaja zlata iz ugla pojedinca je osjetljiva zato što ljudi ne prodaju neko zlato koje je tržišno te poluge zlata, oni prodaju nakit koji ima simboliku i neku vrijednost i ako to prodaju onda je to ozbiljan indikator siromaštva koji mi jako uspješno prikrivamo", ističe Drago Vuković, sociolog, piše Avaz.

I dok se političari u državi ne libe, ponovo sami sebi povećati platu koja je ionako najveća u regiji, a građanima davati tek kojekakve jednokratne pomoći od kojih se mogu kupiti, primjera radi, samo pelene i prašak za veš, onda nije ni čudo što su primorani često se odreći i onog najvrjednijeg da bi preživjeli.

Dokle seže granica preživljavanja u Bosni i Hercegovini?