Otpadne vode uzburkale vodu u Zenici

Decenijsko pitanje otpadnih voda u Zenici konačno bi moglo dobiti svoj epilog. Projektom “Sakupljanje i tretman otpadnih voda grada Zenica”, koji provodi JP Vodovod i kanalizacija, planirana je izgradnja sistema kolektora, koji će povezati gradsku kanalizacionu mrežu sa budućim postrojenjem u Banlozima, te izgradnja postrojenja za tretman otpadnih voda.

Deponijama smeća i industrijskog otpada te industriji koja je najveći zagađivač zraka u Zenici do kraja 2025. godine pridružit će se i postrojenje za tretman otpadnih voda. Sve to na prostoru iste mjesne zajednice. Mještani, još jedanput u bezizlaznoj situaciji.

"Ja bih zaista volio vidjeti koje to otpadne vode mirišu, a ne smrde. Sve nečistoće grada, ne samo Arcelor Mittala, dolaze na ovo područje, a sada nam dolazi i ovaj otpad. Dakle, sve što ne valja u gradu i okolo - dolazi nama", kaže Nazif Džidić, mještanin Banloza.

Projektom je predviđena sanacija postojećih i nastavak izgradnje glavnog gradskog lijevoobalnog kolektora na način da će biti produžen do lokacije budućeg postrojenja za tretman otpadnih voda kojim će biti eliminisana odvodnja gradskih od industrijskih otpadnih voda.

"Na taj način Grad Zenica će, zapravo, ispuniti svoju obavezu kada je u pitanju ovaj veliki međunarodni projekat - da učini to razdvajanje i time se stvaraju pretpostavke da navedeni privredni subjekti pristupe tretmanu vlastitih otpadnih voda i ispuštanju otpadnih voda nakon tretmana u rijeku Bosnu što će nesumnjivo dati još veći ekološki značaj ovom projektu", navodi Dženana Sivac, stručni saradnik za odnose s javnošću JP VIK Zenica.

Prema sporazumima iz 2017. godine, Arcelor Mittal Zenica, kao i Rudnici mrkog uglja Zenica, imaju obavezu da svoje otpadne vode tretiraju prije ispuštanja u rijeku Bosnu, čime će cjelokupni negativan utjecaj grada Zenica sa industrijskim postrojenjima biti značajno reduciran.

"Svaki put, umjesto da to urade, oni kažu - mi cekamo da Grad svoje završi pa ćemo mi početi. To je jedan problem koji bi trebalo hitno rijesiti i Eko forum je već uputio nadležnom ministarstvu žalbu na izdatu vodnu dozvolu jer obaveze iz prethodne vodne dozvole nisu ispunjene", ističe Samir Lemeš, predsjednik Upravnog odbora Eko foruma Zenica.

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva uvažilo je žalbu udruženja Eko forum i vratilo ga prvostepenom organu na ponovni postupak. No, na pitanje hoće li konačno ispuniti svoju obavezu - iz Arcelor Mittala bez odgovora.

"Znači, imamo za protivnika jednu komapniju koja je vrhunska u izbjegavanju obaveza, u odugovlačenju. Neke obaveze već se treći put ponovo uvode u okolinsku dozvolu, gdje opet stoji ona klauzula da ne mora riješiti - niko i nista ga ne tjera da to mora do kraja dovesti. I tako je ponašanje iz dozvole u dozvolu", tvrdi Zlatan Alibegović, predsjednik Eko foruma Zenica.

Prema posljednjim podacima, na mjernom mjestu Bosna - nizvodno od Zenice, jednom od proglašenih zaštićenih vodnih tijela podložnih eutrofikaciji i osjetljivih na nitrate u slivu rijeke Save u Federaciji BiH. ukupni ekološki status bio je slab. Izgradnjom postrojenja očekuju se značajne promjene.

"Nakon izgradnje i puštanja u funkciju planiranog postrojenja za tretman otpadnih voda, kvalitet vode koja se ispusti treba da zadovoljava granične vrijednosti definisane Uredbom o uslovima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sisteme javne kanalizacije, što bi svakako doprinijelo boljem kvalitetu vode rijeke Bosne na mjernom mjestu Bosna - nizvodno od Zenice", saopćeno je iz Agencije za vodno područje rijeke Save.

Mještani i ekolozi upozoravaju na problem nastanka mulja kao produkta tehnologije prerade otpadnih voda.

"Banka forsira tehnologiju koja proizodi mulj zato što je to njima prostor za nove kredite i nova zaduženja. Mislim da je potrebno preduzeti nekakve aktivnosti, prije nego što se napravi to postrojenje, da se izabere tehnologija koja neće praviti nove probleme nego koja će taj problem zaista riješiti", dodaje Lemeš.

Sivac podsjeća kako je riječ o problemu sa kojim se suocavaju i drugi gradovi u BiH koji su već primijenili navedenu tehnologiju: „Ne možemo govoriti kako je riječ o nekom krucijalnom ekološkom problemu i nadamo se da će se do tog perioda, s obzirom na to da i drugi gradovi imaju taj problem - i na njegov obim i status - pronaći adekvatno rješenje“.

70 posto otpadnih voda koje će kolektorima biti dovedene do postrojenja za preradu vode zasigurno su uzburkale društvene i ekološke vode u Zenici. No, jedno je sigurno - i ova, kao i brojne druge priče, u nastavku će imati bar dvije suprotstavljene strane u borbi za ekološki čišću sredinu.