Roboti nadoknađuju radnu snagu u štali

Nedostatak radne snage na tržištu primorava domaće proizvođače hrane da se sve više okreću ka modernizaciji, naročito mala porodična gazdinstva koja ne mogu sopstvenim snagama završiti sve poslove, a upravo to je bio razlog da tri farme iz Kozarske Dubice nabave robote za mužu.

Jedan od trojice Dubičana koji je instalirao robota u svoju štalu jeste Slaviša Blažetić iz sela Međuvođe, koji na farmi ima 90 grla od čega u sistemu muže 56 krava. Intenzivnom proizvodnjom mlijeka bavi se od 2005. godine, a na ideju da nabavi robota Blažetić kaže da je došao ne svojom voljom, već iz razloga što nije imao drugog izbora.

"Prinuđeni smo bili da kupimo robota jer nemamo dovoljno radne snage. Sve poslove obavlja moja petoročlana porodica, s tim da jedna kćerka studira, druga je srednjoškolka što praktično znači da radimo supruga, zatim majka, koja je već u poznim godinama i ja", kazuje Blažetić za “Glas”. 

Iako je robot na njihovu farmu stigao u avgustu prošle godine u funkciji je tek nešto više od mjesec i svi su prezadovoljni njegovim učinkom.

"Robot obavlja mužu 24 sata i njegov pun kapacitet je 80 grla, odnosno dvije do dvije i po muže u toku dana. Budući da ja imam 56 muznih grla kod nekih krava uvodim i treću mužu kako bih povećao proizvodnju mlijeka, koja  inače na dnevnom nivou iznosi oko 1.100 litara", rekao je Blažetić i dodao je da je otkupna cijena mlijeka zadavala velike probleme proizvođačima, ali da je posljednjih mjeseci došlo do rasta pa sada iznosi 1,05 KM po litru što je koliko-toliko prihvatljivo.

I mlijeko na farmi “Gavrilović” u dubičkom selu Sreflije već nekoliko dana umjesto u klasičnom muzilištu dospijeva u kante uz pomoć savremenog robota kojeg proizvodi njemačka firma “GEA”. 

"Robota sam nabavio lani u avgustu ali je instaliran tek početkom prošle sedmice. Još se uhodavamo, ali siguran sam da će nam znatno olakšati rad i skratiti boravak u štali. Koštao je oko 350.000 KM, s tim da nam je 30 odsto sredstava dalo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, a pomogla je i kompanija “Mlijekoprodukt” kojoj dnevno isporučujemo oko 1.200 mlijeka", kazao je vlasnik farme Branislav Gavrilović i dodao da mljekari u Kozarskoj Dubici imaju ukupno sedam robota za mužu, što je najviše u jednoj lokalnoj zajednici u Republici Srpskoj.

Jedan od njih je i Dragomir Šarac iz sela Ušivac koji na svojoj farmi ima više od 130 grla.

"Do prije mjesec imali smo klasično muzilište što je zahtijevalo boravak u štali više od šest sati dnevno, sve to radila je supruga koja je na kraju šeste decenije i nema više snage za tako težak posao, tako da je bilo ili ugasiti farmu ili nabaviti robota. Odlučili smo se za tu mašinu i sada je sve potpuno drugačije, zahtijeva manje rada, ali i štedi vrijeme", rekao je Šarac i istakao da mljekarsku proizvodnju opterećuju brojni problemi, počevši od nedostatka obradivog zemljišta koji ograničava širenje proizvodnje, do poskupljanja stočne hrane, nafte i drugih repromaterijala.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Savo Minić kaže da je strateško opredjeljenje ove institucije upravo sufinansiranje kapitalnih investicija i dugoročna ulaganja u ruralni razvoj, za šta će biti izdvojeno 40 odsto ukupnih sredstava ovogodišnjeg agrarnog budžeta.

"Povećaćemo iznos sufinansiranja kapitalnih investicija naročito za brdsko-planinska područja, za mlade na selu te uvrstiti sve vrste investicija koje mogu doprinijeti većoj efektivnosti proizvodnje. Podrška investicijama u digitalizaciju i automatizaciju procesa jeste ujedno i konkretan odgovor za prevazilaženje nedostataka radne snage", naveo je Minić.

Finansiranje

U Ministarstvu poljoprivrede kažu da sufinansiraju nabavku poljoprivredne mehanizacije, dronova, nabavku digitalnih alata praćenja proizvodnosti, zaštitne i sisteme za navodnjavanje, kao i podizanje novih zasada, izgradnju mini prerađivačkih kapaciteta, nabavku tehnološke opreme i sve što poljoprivrednicima treba za modernizaciju proizvodnje. Dodaju da su lani za nabavku robota za mužu izdvojili oko 390.000 KM za četiri korisnika, a godinu ranije 188.345 maraka za dva proizvođača.