Visoki troškovi života guraju milione ljudi u siromaštvo

Dok se svijet presabira šta mu je činiti kad su u pitanju ekonomski, energetski i politički udari, nove prognoze nisu nimalo optimistične.

U švajcarskom Davosu je počeo Svjetski ekonomski forum, a studija pripremljena upravo za ovaj događaj, a koja se tiče globalne situacije, kaže da je kriza visokih životnih troškova kao posljedica inflacije izazvane ratom u Ukrajini i ponovnim otvaranjem ekonomija nakon pandemije kovida-19 najveća prijetnja planeti u sljedeće dvije godine i koja bi milione građana mogla odvesti u siromaštvo.

Komentarišući navedeno, stručnjaci smatraju da nije realno da je virus korona prouzrokovao gotovo sva poskupljenja, i to odjednom i istovremeno, već da su u BiH godinama na djelu razne politike, trgovački ratovi i lov u mutnom.

Prirodne i klimatske katastofe dođu i prođu, ali je odavno jasno da je jedna od najvećih pošasti 21. vijeka siromaštvo. A sudeći po tome kakve su igre na sceni, društvene napetosti neće nedostajati.

Naravno, to neće zaobići ni BiH, a ponašanje nadležnih idealno je za izreku koja se upravo vezuje za ove prostore: "Kud svi, tu i mali Mujo".

Kriza energije, inflacija i kriza hrane postali su sveto trojstvo geopolitičkih i ekonomskih prilika, pa više i nije iznenađenje kada čujemo da se prognoziraju nova poskupljenja osnovnih životnih namirnica.

Ali, da li je to realno i opravdano?

"Jedno je što je realno, a drugo je što prolazi u ekonomiji. Dakle, nije realno da je odjednom sve poskupjelo (energenti, hrana..), nije realno da je to sve uradio kovid-19, jednostavno, nije ekonomski opravdano. Opravdano je da su na djelu razne politike, trgovački ratovi i lov u mutnom", odgovara Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača "Futura" iz Mostara.

U razgovoru za "Nezavisne novine" Bago naglašava da je BiH po svemu specifična.

"Recimo, ovolika cijena namirnica i lijekova u BiH ničim se ne može opravdati, jer kod nas su oni već skuplji nego u regionu ili, recimo, u Njemačkoj. To je tako zbog toga što ti trgovački lobiji gledaju na čemu se može zaraditi. U BiH velika većina ljudi je primorana da kupuje samo hranu i lijekove i to je prostor gdje se može zaraditi, uzimajući u obzir da su država i njena administracija slabe i podložne korupciji, jednostavno stvari prolaze tamo gdje mogu proći", navodi Bago.

Prema njegovim riječima, priča da postoje zastoji u proizvodnji "ne pije vodu", te da državni aparat to jednostavno ne može iskontrolisati jer u mnogim slučajevima, tvrdi on, država sarađuje upravo s tim lobijima.

"Mi uvozimo oko 80 odsto hrane koju konzumiramo, što znači da mi ni cijene ni kvalitet ne kontrolišemo, nego neko drugi. A onaj ko to kontroliše, on zarađuje. Jednostavno smo ušli u taj vakuum sa slabom državom, organima, s najvećom korupcijom u Evropi i jednostavno nemamo šanse. Dok se to ne promijeni, bićemo podložni svemu i svačemu, a slušaćemo izgovore da je to viša sila, što jednostavno nije istina", jasan je Bago.

Koliko je siromaštvo globalni problem, govore podaci da je na kraju 2021. godine broj gladnih u svijetu bio oko 830 miliona.

Iako situacija jeste zabrinjavajuća, stručnjaci smatraju da je rano za dugoročne prognoze.

"Ukoliko se desi recesija koja se očekuje, onda je moguće da dođe do pada cijena finalnih usluga, ali to će s druge strane imati za posljedicu usporavanje ekonomske aktivnosti", kaže ekonomista Admir Čavalić i dodaje:

"Rat u Ukrajini više nije nešto novo. Dva su scenarija, ili će se okončati ili odužiti. Pošto to nije faktor iznenađenja, to treba proučiti sa više optimizma, jer su se tržišta manje-više već prilagodila na to stanje, posebno na globalni način snabdijevanja", navodi Čavalić.

Naglašava da treba krenuti od bliske budućnosti, za koju je ipak uvjeren da će donijeti probleme.

"Biće izazovno tokom sezone kada govorimo o poljoprivrednim proizvodima, na način da li će se luke otvarati za protok robe iz Ukrajine ili ne. I vidjećemo, naravno, šta će se dešavati s energentima. Imali smo niske cijene proteklih par mjeseci i kada su u pitanju prehrambeni proizvodi na globalnom tržištu, ali je to nedovoljno u odnosu na ranije, vidjećemo da li će doći do skoka nafte i plafona cijena", rekao je Čavalić za "Nezavisne novine".

Pored navedenih prijetnji, u studiji koja će biti predstavljena u Davosu navodi se da će se svijet nastaviti suočavati i s polarizacijom društava dezinformacijama i netačnim informacijama i geoekonomskim ratovima.