Povodom obilježavanja Svjetskog dana prava potrošača, na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru održan je stručni događaj pod nazivom "Od police do aplikacije - može li cijena biti ista?", u organizaciji Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i GS1 Bosne i Hercegovine.
Događaj je okupio predstavnike institucija, akademske zajednice, trgovaca i organizacija za zaštitu potrošača, studenata i učenika s ciljem da se otvori stručan i konkretan dijalog o transparentnosti cijena, digitalizaciji tržišta i ulozi novih alata u zaštiti građana. U panelu su učestvovali Medina Čorda, pomoćnica ministra za unutrašnju trgovinu i zaštitu potrošača u Federalnom ministarstvu trgovine, Almedin Kadrić, direktor kompanije Penny Plus, Marin Bago, predsjednik Udruženja za unapređenje kvaliteta življenja Futura, te prof. dr. sc. Marija Čutura, profesorica marketinga, dok je panel moderirao prof. dr. Igor Živko.
Prije početka panel diskusije, uvodno predavanje održala je Nevena Kravec-Stevanović iz GS1 Bosne i Hercegovine, stavljajući poseban fokus na značaj standardizacije i jedinstvene identifikacije proizvoda kao osnovnog preduslova da bi sistem za poređenje cijena uopće mogao funkcionisati pouzdano i tačno. U svom izlaganju istakla je da se ozbiljno poređenje cijena može vršiti samo ako smo sigurni da se u različitim trgovinama upoređuje upravo isti proizvod, zbog čega GTIN (Global Trade Item Number) predstavlja ključnu poveznicu cijelog sistema. Također je naglasila da prefiks 387 ne znači nužno da je proizvod domaći, već da se porijeklo proizvoda mora utvrđivati na osnovu deklaracije. Govoreći o budućnosti tržišne transparentnosti, ukazala je i na značaj 2D kodova, GS1 Digital Link standarda, kao i međunarodnih registara proizvoda i pravnih lica koji omogućavaju provjeru autentičnosti proizvoda i identifikaciju subjekata koji su ih stavili u promet.
Poseban fokus panela bio je na najavljenoj aplikaciji Federalnog ministarstva trgovine za poređenje cijena "Usporedicijene.ba", koja bi u narednom periodu trebala postati jedan od najvažnijih digitalnih alata za informisanje potrošača u Federaciji BiH. Govoreći o ovoj inicijativi, Medina Čorda , pomoćnica ministra za unutrašnju trgovinu i zaštitu potrošača u Federalnom ministarstvu trgovine istakla je da je osnovni cilj razvoja aplikacije prije svega pomoć građanima, ali i stvaranje ravnopravnijeg tržišta kroz veću transparentnost cijena. Naglasila je da je aplikacija trenutno u testnoj fazi, te da se njen početak primjene očekuje nakon isteka mjere "zaključane cijene", koja je produžena do 1. maja. U početnoj fazi aplikacija će obuhvatiti između 4.000 i 5.000 proizvoda, a obaveza će se odnositi na sve trgovce koji će Ministarstvu morati dostaviti spiskove svih svojih prodajnih objekata, supermarketa, hipermarketa i samoposluga, čija površina prodajnog prostora prelazi 401 m². Za te objekte trgovci će imati zakonsku obavezu dostavljati cijene proizvoda koje Ministarstvo odredi. Ovakav pristup predstavlja značajan iskorak ka digitalizaciji tržišta i boljoj informisanosti potrošača, zbog čega je rad Ministarstva na ovoj temi naišao na pozitivne reakcije učesnika panela.
Govoreći iz ugla trgovca, Almedin Kadrić pozdravio je razvoj aplikacije, ali je istovremeno ukazao na niz praktičnih i tehničkih pitanja koja će biti presudna za njenu stvarnu funkcionalnost. Već na početku svog izlaganja naglasio je da je u Ustavu Bosne i Hercegovine tržište definisano kao slobodno tržište, te da dugoročno ograničavanje cijena nije mjera koja može donijeti kvalitetne rezultate. Umjesto toga, kako je istakao, tržište treba učiniti transparentnijim i tehnički uređenijim. Posebno je ukazao na potrebu da se usvoji međunarodna klasifikacija proizvoda, budući da svaki trgovac trenutno koristi vlastitu internu klasifikaciju, što ozbiljno otežava ispunjavanje tehničkih specifikacija dostavljenih trgovcima. Naglasio je i da nije dovoljno da se u dokumentaciji navodi samo barkod, nego da se treba jasno referisati na GTIN kao međunarodno priznat standard identifikacije proizvoda. Također je istakao da bi, umjesto trenutno predviđenog Store ID-a, koji kod svakog trgovca može biti drugačije strukturiran i zbog toga otežavati jednoznačnu identifikaciju objekata, bilo svrsishodnije koristiti GLN, međunarodno priznati standard za identifikaciju poslovnih subjekata i lokacija. Kao jedan od izazova naveo je i pitanje utvrđivanja da li je proizvod domaći, ocijenivši da Ministarstvo treba dodatno razmotriti način definisanja tog podatka. Također je predložio da pojedina polja u registraciji proizvoda ostanu opciona, kako bi implementacija bila realno provodiva. Ukazao je i na problem sinhronizacije cijena u periodu od 00:00 do 04:00 sata, posebno imajući u vidu da se cijene mogu mijenjati i tokom dana, ali i na potrebu da aplikacija predvidi informaciju o tome da li proizvoda ima ili nema na stanju, kako potrošači ne bi bili dovedeni u zabludu.
Marin Bago iz Udruženja Futura također je podržao razvoj aplikacije, ocjenjujući da ona predstavlja dobru i korisnu mjeru za potrošače, jer im daje mogućnost da unaprijed provjere cijene proizvoda koji ih interesuju i da lakše planiraju vlastitu potrošnju. Ipak, upozorio je da očekivanja treba postaviti realno, jer potrošači neće obilaziti više trgovina zbog svakog pojedinačnog proizvoda, posebno ako se uzme u obzir i rast cijene goriva, što direktno utiče na krajnji trošak kupovine. Također je naglasio da svaki grad nema veliki trgovinski centar, zbog čega se i o toj teritorijalnoj i tržišnoj neujednačenosti mora voditi računa prilikom sagledavanja stvarnog dometa aplikacije. Njegova poruka bila je da aplikacija može biti vrlo koristan alat, ali samo ako se koristi kao pomoć pri donošenju racionalnijih odluka, a ne kao idealizovan model kupovine bez ograničenja iz stvarnog života.
Slično tome, prof. dr. sc. Marija Čutura pozitivno je ocijenila cijelu inicijativu, ali je ukazala na važan društveni aspekt njene primjene, a to je generacijski jaz u korištenju savremenih tehnologija. Istakla je da će uspjeh aplikacije zavisiti ne samo od tehničke ispravnosti sistema, nego i od toga koliko će građani biti upoznati s njenom svrhom i načinom korištenja. Zbog toga je naglasila potrebu za kvalitetnim marketinškim aktivnostima i edukacijom javnosti. Posebno je upozorila da bi nepodudaranje cijena između aplikacije i onih na polici moglo već na samom početku narušiti povjerenje građana, što ne bi bilo dobro ni za potrošače ni za trgovce. Također je ukazala i na reputacijski rizik za trgovce, jer bi se u slučaju da ne dostavljaju cijene ili da podaci koje šalju budu nepotpuni i nepouzdani, kod potrošača mogla stvoriti negativna percepcija o njihovoj transparentnosti i odnosu prema kupcima.
Završavajući panel, moderator prof. dr. Igor Živko poručio je da razvoj ovakve aplikacije predstavlja važan korak naprijed i pohvalu radu Federalnog ministarstva trgovine, ali i podstrek svim učesnicima tržišta da doprinesu njenoj uspješnoj primjeni. Naglasio je da transparentnije cijene ne znače kontrolisano tržište, nego zdraviju i pošteniju konkurenciju, više informacija za građane i uređenije tržišno okruženje od kojeg dugoročno korist mogu imati i potrošači i trgovci. Upravo zato, poruka upućena trgovcima bila je da ovu aplikaciju ne trebaju posmatrati kao prijetnju, nego kao priliku da budu prepoznati kao transparentni i odgovorni učesnici na tržištu. U vremenu kada potrošači i bez aplikacije sve više prate, upoređuju i dijele informacije o cijenama, interes i trgovaca treba biti da budu vidljivi upravo kroz tačne, ažurne i pouzdane podatke. Na kraju je istaknuto da povjerenje potrošača postaje jedna od najvažnijih tržišnih vrijednosti, a da transparentnost cijena može biti važan korak ka njegovom jačanju.
