Uvećani iznosi

Novac stiže iz agrarnog budžeta na više adresa

09.02.2023. 08:21 / Izvor: Glas Srpske
Poljoprivreda

Plan podjele podsticaja u poljoprivredi za ovu godinu skrojen je po mjeri gotovo svih proizvođača, a uz uvećane iznose po sektorima i izmijenjene kriterijume.

Plan podjele podsticaja u poljoprivredi za ovu godinu skrojen je po mjeri gotovo svih proizvođača, a uz uvećane iznose po sektorima i izmijenjene kriterijume novac će leći na račune većeg broja proizvođača.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, od ukupno 180 miliona maraka, za podršku tekućoj proizvodnji biće izdvojeno 108,52 miliona KM što je za 69 odsto više nego lani, za podršku dugoročnom razvoju 57,07 miliona, što je za 113 procenata više, dok je za sistemske mjere planirano 14,4 miliona KM, odnosno za 53 odsto više nego u prošloj godini.

Posmatrano po sektorima, direktna podrška stočarskoj proizvodnji povećana je za 54 odsto. Premija za priplodnu stoku uvećana je za 128 procenata, a za proizvodnju mesa za 83 procenta.

Osim toga, navode u resornom ministarstvu, podrška proizvodnji mlijeka veća je za 37 odsto, a odnosi se na 0,25 KM po litri i 200 KM po grlu.

Direktna podrška biljnoj proizvodnji veća je za 56 odsto. 

"Regres po litru dizel goriva povećan je sa 0,50 na 0,70 KM, dok je sufinansiranje kapitalnih investicija povećano sa 30 na 40 odsto fiksnog povrata odnosno 50 odsto za brdsko-planinsko područje i mlade na selu", naveli su za “Glas” u Ministarstvu poljoprivrede.

Iako nisu dobili baš sve što su tražili i smatraju da i od boljeg uvijek može bolje, proizvođači su zadovoljni ovogodišnjim povećanjem budžeta.

Predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinović rekao je za “Glas Srpske” da proizvođači uvijek žele više, ali da je dobro što je iznos namijenjen za podsticaje u voćarstvu duplo uvećan.

"Na računima voćara ove godine naći će se duplo više novca, jer je premija za proizvedeno i prodato voće uvećana sa 2,1 na 4,2 miliona maraka. Smanjeni su donji limiti za voće kako bi i mali proizvođači mogli da ostvare podsticaje, tako da će sada sigurno biti obuhvaćeno više voćara. Osim toga dobićemo i sadni materijal, oko 100.000 sadnica", rekao je Dojčinović.

Jedino sa čim nisu zadovoljni, dodao je, je­ to što su tražili učešće države od 70 odsto za osiguranje voćnjaka od mraza.

"Nismo dobili to, međutim ministar je obećao oko 65 odsto za te namjene, te da će biti donesena uredba dok se vidi koliko će se proizvođača prijaviti. Inače, osiguranje po jednom hektaru je od 10.000 do 12.000 maraka", objasnio je Dojčinović.

Dobrim dijelom zadovoljni su i uzgajivači svinja.

"Za krmače smo lani imali 95 maraka po grlu, dok je za ovu godinu planirano do 250 maraka po grlu", istakao je predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS Mišo Maljčić, naglasivši da na te iznose nemaju nikakvu primjedbu.

Ono sa čim nisu zadovoljni jeste činjenica da tovljenici uzgojeni od uvozne prasadi i oni od domaće prasadi imaju isti podsticaj, što, kako kaže, ne bi smjelo biti isto.

Predsjednik Saveza udruženja pčelara RS Damir Barašin rekao je “Glasu” da će pčelari dobiti 1,5 miliona KM što je za 600.000 KM više u odnosu na prošlu godinu.

"Koliko će svako dobiti po košnici zavisiće od broja prijavljenih pčelara. Novina u odnosu na prošlu godinu je to što je lani važilo pravilo da je minimum 50 košnica da bi pčelar mogao dobiti podsticaj, a u novom pravilniku predviđeno je 30 košnica i više. Na taj način biće povećan broj pčelara koji će ostvariti pravo na podsticaj, ali iznos po košnici neće se mnogo povećati, možda za osam do devet maraka", rekao je Barašin.

Iako još ne znaju konačnu cifru kojom će biti podržana povrtarska proizvodnja, povrtari očekuju minimum duplo više od lanjskih 1,8 miliona maraka.

"Premija je lani bila 0,15 KM po kilogramu, a sada je povećana na 0,20 KM", rekao je predsjednik Udruženja povrtara RS Darko Ilić.

Ruralni razvoj

U Ministarstvu poljoprivrede ističu da su pored postojećih uvedene i nove mjere ruralnog razvoja i to podrška tržišnoj infrastrukturi, lokalnim zajednicama za razvojne projekte, razvoju ruralnog turizma, te podrška mladima u ruralnom području kroz kapitalne investicije.

Mjere poput samozapošljavanja agronoma, žena na selu, te podrške za novorođeno dijete u ruralnom području i podrške ruralnom preduzetništvu zadržane su jer su, kako su naveli, imale snažan efekat.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti