Dok mnogi spajaju kraj s krajem i gledaju kako da prežive mjesec, u BiH ima i onih koji su za luksuzni automobil spremni da izdvoje više stotina hiljada maraka, pa su se tako pojedinci tokom januara častili “porscheima” i “mercedesima” od kojih je najskuplji koštao vrtoglavih 315.000 KM, što je čak 275 prosječnih plata isplaćenih lani u RS-u.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, drugo mjesto je takođe zauzeo “mercedes” vrijedan nešto više od 300.00 KM, a treće “porše” za koji je izdvojeno oko 259.000 KM.
U listi top deset najskupljih automobila uvezenih u BiH u januaru ove godine, osim tri navedena, su još četiri “poršea” i tri “mercedesa”.
"Prilikom uvoza top deset najskupljih vozila Uprava je naplatila uvozne dažbine u ukupnom iznosu većem od 434.000 KM", pokazuju podaci UIO.
Izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT Saša Grabovac za “Glas Srpske” kaže da je u BiH, kao i svugdje u svijetu, posljednjih decenija povećano ekonomsko raslojavanje stanovništva te da brojke o kupovini luksuznih limuzina nisu iznenađujuće.
"U svakom vremenu, ali i društvu, postoje građani koji zarađuju mnogo više od prosječnog građanina", rekao je Grabovac.
Deset najskupljih vozila uvezenih tokom januara
VRSTA VRIJEDNOST (KM)
MERCEDES-AMG G 63 314.923 KM
MERCEDES-AMG G 63 300.323 KM
PORSCHE-911 GT3 258.909 KM
PORSCHE-911 CARRERA 4 242.476 KM
PORSCHE-911 TARGA 4S 241.238 KM
PORSCHE-911 CARRERA 4S 231.565 KM
MERCEDES BENZ G 400 D 221.658 KM
MERCEDES-BENZ G 400 D 215.242 KM
MERCEDES-BENZ AMG GLE53 4matic+ 175.220 KM
PORSCHE-CAYENNE S 174.273 KM
Objasnio je da za nekoga ko jedne godine zaradi deset miliona maraka, a druge, na primjer, osam miliona maraka, kriza ništa ne znači i zbog toga se ne suzdržava od tako velikih izdataka.
Podaci Zavoda za statistiku RS pokazuju da je prosječna neto plata lani iznosila 1.144 marke, a zaštitnici prava potrošača ističu da to pokazuje da mnogi jedva sklapaju kraj s krajem te da o luksuznom automobilu ne mogu ni da sanjaju.
U Udruženju građana “ToPeeR” iz Doboja kažu da su podaci UIO odlika vremena u kojem živimo.
"Vrijeme krize upravo donosi taj totalni vrh u trošenju novca, a ti iznosi se ne mogu naći ni u snu čovjeka sa prosječnim primanjima", rekli su u ovom udruženju dodavši i da se kroz istoriju pokazalo da u vrijeme krize ne postoji sredina, nego samo ljudi koji nemaju i oni koji imaju previše.
Neravnomjerna raspodjela
Ekonomista Aleksandar Ljuboja kaže da su stvari vrlo jednostavne, jer živimo u sistemu neravnomjerne raspodjele bogatstva.
"Nemamo srazmjerne sisteme oporezivanja dobiti i nemamo prelijevanja prema onima koji zarađuju manje. Dok naše društvo ne dođe u fazu pravilnije preraspodjele nacionalnog bogatstva, to će biti tako", rekao je Ljuboja.
