Proizvođači meda traže pooštravanje kriterija za kontrolu meda

Vanjskotrgovinska/ Spoljnotrgovinska komora BiH organizirala je okrugli stol o temi "Kontrola kvaliteta meda na tržištu BiH i važeća zakonska regulativa" na kojem je razgovarano o bh. pčelarstvu s osvrtom na kontrolu kvaliteta meda, zakonsku regulativu u ovoj oblasti i zaštitu domaće proizvodnje.

Zaključeno je da nadležne institucije trebaju pooštriti kriterije kontroliranja i uklanjanja s tržišta nepravilno deklariranog ili patvorenog meda, što će doprinijeti zaštiti potrošača, jačanju konkurentnosti pravih pčelara, zaštiti zdravlja konzumenata, uspostavljanja dobrih pčelarskih praksi te promociji domaćeg meda i pčelarstva u Bosni i Hercegovini. Neophodno je i hitno donošenje zakonske regulative, posebno u Fecraciji BiH, koja nema zakon o pčelarstvu.

Istaknuto je da je vrijednost izvoza prirodnog meda u 2022. godini iznosila 302,3 tisuće KM, što je za 66% manje od izvoza u istom periodu prošle godine, kada je iznosio 887,3 tisuće KM.

Vrijednost uvoza prirodnog meda u 2022. godini, iznosila je 4,7 milijuna KM, što je za 9,4% više od uvoza u 2021. godini. Med najviše izvozimo u zemlje Arapskog zaljeva, od toga najviše u Saudijsku Arabiju, a najviše uvozimo iz susjednih zemalja. Tako je u prošloj najviše uvezeno iz Hrvatske (45%) i Srbije (22%), a značajno je povećanje uvoza meda iz Turske 673%, s 24 tone u 2021. na 185,3 tone u 2022. godini.

Iako tržišna niša meda u Bosni i Hercegovini zauzima značajno mjesto, sve češći problem s kojim se suočavaju proizvođači, ali i potrošači, je patvorenje, odnosno falsificiranje meda. Ovaj problem je prisutan i na tržištu Europske unije.

Uprava Evropske komisije za zdravlje i sigurnost hrane (DG SANTE) objavila je prošlog tjedna izvješće da su u prethodnom periodu izvršili akciju otkrivanja krivotvorenog meda te da je skoro polovica  količine meda koje se uvozi na tržište EU krivotvorena i da nije u skladu s odredbama Direktive o medu 2001/110 EZ. Posebne ispitne metoda koju su koristili u Istraživačkom centru Evropske komisije (JRC) pokazale su da se kod patvorenog meda više ne koriste šećerni sirupi od kukuruznog škroba ili šećerne trske, nego su zamjenjeni sirupima od riže, pšenice i šećerne trske.

Kako je istaknuto na okruglom stolu, radi sticanja ekonomske dobiti, nesavjesni proizvođači sve češće koriste različite tehnike i tehnologije kako bi imitirali svojstva meda i time stekli veću materijalnu korist, pa je nekada i pored primjene odgovarajućih suvremenih ispitnih metoda teško otkriti da li se radi o patvorenom medu. Falsificiranje meda također se može povezati i s neodgovarajućim deklariranjem vrste i podrijetla meda i svakako je jedna vrsta obmane konzumenata.

Prema Izvješću o rezultatima sprovedenih laboratorijskih analiza hrane iz 2021. godine, koji je objavila Agencija za sigurnost hrane BiH, urađene su 574 laboratorijske analize meda i pčelinjih proizvoda, pri čemu je utvrđeno da 75 (13,07%) rezultata analiza nije u skladu s važećim propisima, a najveći procenat neodgovarajućih je bio po sastavu, čak  26,7%, odnosno 47 uzorkovanih.

Osim predstavnika nadležnih i inspekcijskih organa, okruglom stolu su prisustvovali i predstavnici ministarstava, pčelarskih saveza i udruga, akademske zajednice kao i predstavnici ispitnih laboratorija u BiH.