Potrebe tržišta vodilja za izbor zanimanja

Iako je do upisa u srednje škole i na fakultete ostalo više od dva mjeseca, mali i veliki maturanti su već na mukama zbog izbora budućeg zanimanja koje može da donese brzo zaposlenje i dobru zaradu, a stručnjaci savjetuju da se vode potrebama tržišta rada kojima najviše nedostaju zanatlije, medicinari i IT stručnjaci.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS poslodavci su lani vapili za bravarima, vozačima teretnih vozila, kuvarima, konobarima, zavarivačima.

"Među najtraženijim kadrom bili su i fizioterapeutski tehničari, medicinske sestre, tehničar elektroničar te trgovinski, poljoprivredni, šumarski, mašinski tehničar, kao i tehničar računarstva, ali i za kompjutersko konstruisanje", istakli su u Zavodu.

Kada je riječ o visokoj stručnoj spremi dodali su da su sa biroa najbrže do posla dolazili inženjeri poljoprivrede, šumarski inženjeri, ljekari, diplomirani fizioterapeuti te diplomirani informatičari.

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić rekao je za “Glas” da budući srednjoškolci i brucoši prilikom upisa u srednju školu i fakultet prvenstveno treba da biraju zanimanje koje će voljeti.

"Ukoliko nisu sigurni šta vole, maturanti treba da biraju zanimanja koja imaju budućnost, a to je tehnička struka i medicina", rekao je Trivić.

Da maturanti prilikom donošenja najvažnije životne odluke treba da se vode potrebama tržišta rada smatra poslovni savjetnik Zoran Pavlović. On je za “Glas Srpske” kazao da buduća zanimanja i profesije treba posmatrati sa aspekta mogućnosti brzog dolaska do posla i zarade.

"Roditelji zanemaruju činjenicu da su deficitarna zanimanja jako dobro plaćena i svi naginju da im djeca završe fakultete", rekao je Pavlović.

Dodao je da mladi treba dobro da se raspitaju o trenutnoj situaciji na tržištu rada, a kao primjer naveo je magistra farmacije koji ima manju platu nego građevinac, električar ili keramičar koji dnevno zaradi i više od 100 maraka.

Kad je riječ o izboru fakulteta, Pavlović budućim brucošima savjetuje da izbjegavaju ekonomiju, pravo i neke druge društvene smjerove, jer je biro nezaposlenih preplavljen ovim kadrom, dok su tehnički i građevinski fakulteti uvijek bili interesantni.

Najbrojniji

Prema izvještaju Zavoda za zapošljavanje RS, na evidenciji nezaposlenih trećeg i četvrtog stepena najviše je bilo metalaca, trgovaca, mehaničara, zatim finansijskih i ekonomskih tehničara te gimnazijalaca.

Kad je riječ o visokoj stručnoj spremi, podaci pokazuju da su na listi nezaposlenih najbrojniji bili, između ostalih, diplomirani ekonomisti, pravnici, profesora razredne nastave, ali i engleskog jezika i fizičkog vaspitanja.