Klimatske promjene
Mraz najviše uticao na zasade trešnje i šljive
Zahlađenje i pojava mraza najviše su uticali na zasade trešnje i šljive, a struka i proizvođači trebaju da uđu u proces prilagođavanja klimatskim promjenama.
Zahlađenje i pojava mraza najviše su uticali na zasade trešnje i šljive, a struka i proizvođači trebaju da uđu u proces prilagođavanja klimatskim promjenama, ocijenio je stručni saradnik za voćarstvo u prijedorskoj kancelariji Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Mirko Jokić.
On je naglasio da su zabilježena i izmrzavanja cvjetova jabuke i kruške ali da je olakšavajuća okolnost što ove voćke još nisu ušle u punu fazu cvjetanja.
"Jača pojava mraza bila je uglavnom u dolinskim predjelima, dok u brdskim, posebno iznad 200 metara nadmorske visine, mraza nije bilo ili je temperatura vazduha bila minus 0,5 stepeni Celzijusovih, što ne predstavlja problem u ovoj fazi razvoja", rekao je Jokić.
Prema njegovim riječima, u zasadima kruške treba obaviti tretman preparatima na bazi biljnih hormona, a u ostalim zasadima na bazi algi i aminokiselina
On kaže da je zahlađenje uzrokovalo trošenje rezervi ugljenih hidrata u tkivu biljke, te je potrebna pomoć tretmanima kondicioniranja.
Jokić je istakao da zbog ovakvih okolnosti dolazi do potrebe da se razmišlja o uvođenju otpornih sorti koje kasnije cvjetavaju.
"Struka i proizvođači treba da uđu u proces prilagođavanja klimatskim promjenama. Predstoji ozbiljan posao i izazov", rekao je on podsjećajući da kasni proljećni mraz postaje gotovo redovna pojava.
On je rekao da je prilagođavanje voćarske prakse klimatskim promjenama dugotrajan proces koji obuhvata izbor parcele, sorte i vrste ali je u predstojećem periodu neizbježan.
Mirko Jokić je stručni saradnik za voćarstvo u prijedorskoj kancelariji Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.