Građane Laktaša oblio hladan znoj zbog poreza na nepokretnosti

Oblio nas je hladan znoj kada smo dobili račun za porez na nepokretnosti. Do sada smo plaćali oko 20 KM, a neki dan smo dobili račun na kojem piše da ove godine treba da platimo 401 KM, što znači 20 puta više.

Ovo za Srpskainfo priča jedan građanin iz Laktaša koji kaže da još nije uspio da provjeri o čemu se tačno radi. Išao je u Poresku upravu gdje su mu rekli da oni samo isporučuju račune po osnovu rješenja gradske administracije.

Prihodi od poreza na nepokretnosti pripadaju lokalnim zajednicama u stoodstotnom iznosu. 

Milovan Bojić, gradonačelnik Laktaša, za Srpskainfo objašnjava o čemu se radi, odnosno zbog čega su njegovi sugrađani dobili uvećane poreske račune.

"Sa Geodetskom upravom i Poreskom upravom sprovodimo pilot projekat o popisu nepokretnosti. Kod dosta građana je utvrđeno da kvadratura objekata ne odgovora stanju koje su oni naveli prilikom prijave nepokretnosti, prije nekoliko godina. Tako je neko, recimo, prijavio stambeni objekat od 100 kvadrata, a popisom je utvrđeno da je u pitanju 300 kvadrata. To je jedan od razloga zašto je račun kod nekoga možda uvećan i u takvim slučajevima se porez naplaćuje retroaktivno za pet godina", kaže Bojić.

Podsjeća da Grad Laktaši nije mijenjao poresku stopu i da ona iznosi 0,19 odsto.

Ono što jesu promijenili na sjednici Skupštine grada jeste vrijednost nepokretnosti.

"Kod nas je godinama bila ista vrijednost nepokretnosti, a svjedoci smo da je tržišna vrijednost rasla. Tako je kod nas poreska procjena vrijednosti stana u centru Laktaša bila 1.000 KM, pa smo povećali, odnosno približili realnoj vrijednosti. To smo uradili i za kuće i zemljište i po tom osnovu račun može biti uvećan nekih 30 odsto", naglašava Bojić.

Osim toga, kako kaže, u sistem oporezivanja nepokretnosti ušli su i legalizovani objekti koji su mogući na osnovu prošlogodišnjih zakonskih izmjena.

"Čim neko legalizuje objekat, a po zakonu može besplatno, mi automatski radimo rješenje za porez na nepokretnosti. I po tom osnovu je nekome uvećan račun", ističe Bojić koji dodaje da je ranije procijenjeno da oko 25 odsto nepokretnosti nije prijavljeno upravo jer nisu bili legalni i nisu imali građevinsku dozovu.

"Zahvaljujući zakonskim izmjenama, dobijamo sve više objekata koji se mogu staviti u sistem oporezivanja. Od početka godine smo legalizovali oko 500 objekata", navodi gradonačelnik Laktaša.

Bojić je prokomentarisao i primjer građana Laktaša kojem je račun uvećan 20 puta.

"To može biti samo rezultat popisa ispravljanja nepravilnosti, pa se iznos odnosi za pet godina", ističe on.

On tvrdi da su u popisu nepokretnosti utvrđena velika mimoilaženja projavljenog i realnog stanja u kvadraturi nepokretnosti i kod privrednika i kod fizičkih lica.

Rezultat svih ovih promjena je u razlici prihoda koji Grad Laktaši očekuju ove godine od poreza na nepokretnosti i to za oko 800.000 KM više.

"Prošle godine poslali smo rješenja građanima u vrijednosti od 1,2 miliona KM, a ove godinu blizu dva miliona KM", precizirao je gradonačelnik Laktaša.

Na pitanje koliko su manji prihodi od PDV „pogurali“ sve ove aktivnosti, Bojić kaže da je ova lokalna zajednica već bila u pilot projektu.

"Prihodi od PDV jesu manji nego prošle godine i mi imamo veće troškove zbog inflacije. Ono što je važno jeste to da su nama prihodi od poreza nepokretnosti drugi po veličini", zaključuje Bojić.