Oporezivanje digitalne ekonomije privlači sve veću pažnju javnosti

Nedostatak radne snage, nedostatak zakonskih reformi, porezna opterećenja, tehnološke inovacije, digitalni nomadi, digitalizacija, umjetna inteligencija u porezima i pravu, teme su o kojima se govorilo drugog dana XXII Međunarodnog Reviconovog simpozija u Neumu „Challenge“.

U zanimljivoj panel diskusiji koju su moderirali Marko Dmitrović i Arnela Muhotić iz konsultantske kuće Revicon, otvorile su brojne teme sa govornicima iz oblasti poreza i prava.

Muharem Mašinović, šef Odsjeka za reviziju i kontrolu Uprave za indirektno oporezivanje BiH govorio je o novim oblicima prometa dobara i usluga u sistemu PDV-a u BiH.

Smatra da se uvođenje PDV-a na digitalne usluge može smatrati pozitivnim razvojem jer osigurava da strana preduzeća doprinose poreznim prihodima zemlje u kojoj pružaju usluge. 

Kroz navedeno se odražava još jedna važna uloga PDV-a u oporezivanju digitalnih usluga a to je osiguravanje jednakih uslova za privredne subjekte. 

"Prije uvođenja novih načina oporezivanja PDV-a na digitalne usluge, domaći obveznici bili su u nepovoljnijem položaju u odnosu na strane obveznike. To je bilo zato što su lokalni obveznici morali zaračunavati PDV na svoje usluge, dok strani obveznici nisu. Uvođenje PDV-a na digitalne usluge znači da strani obveznici sada podliježu istim poreznim pravilima kao i lokalni obveznici, što osigurava ravnopravnije uslove u obavljanju iste vrste usluge". 

Navedeno prije svega pomaže u podsticanju i poboljšanju konkurencije lokalnih preduzeća i osigurava da lokalna preduzeća nisu u nepovoljnom položaju.

Međutim, postoje neki izazovi s primjenom PDV-a na digitalne usluge. Jedan od najvećih izazova je određivanje mjesta prometa, odnosno mjesta na kojem se vrši oporezivanje digitalnih usluga.

PORESKE UPRAVE IMAJU SVE VEĆU POTRAŽNJU ZA TEHNOLOGIJAMA

Sa ciljem poboljšanja poštovanja poreskih propisa, smanjenja troškova poslovanja i olakšavanja poreskim obveznicima da ispunjavaju zakonske obaveze, mnoge poreske uprave širom svijeta, a posebno u Evropi imaju sve veću potražnju za novom tehnologijom.

Kako se Uprava za indirektno oporezivanje do sada nosila sa digitalizacijom i kakva je primjena novih tehnologija u komunikaciji sa obveznicima indirektnih poreza govorila je Milica Vidović, šef odsjeka za povredu poreznih prijava iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

"Digitalna transformacija je dala odgovor na pitanje da je izazov u radu nedostatak ljudskih resursa, a danas se to rješava određenom mobilnom aplikacijom. Ipak, time se smanjuje i mogućnost greške jer ne samo da imamo problem sa kvantitetom, nego i sa kvalitetom", istakla je. 

Napominje da posljednjih nekoliko godina prate trendove i uvode elektronske usluge za obveznike. 

"Problem je što imamo preko 200 poslovnih procesa i teško je uvesti sve u porezni sistem. Sve to zahtijeva izmjenu zakona, troškove i vrijeme", poručila je i dodala da na putu daljeg razvoja, Bosni i Hercegovini ostaje da usvaja prakse i politike digitalnih usluga i servisa koje se primjenjuju u razvijenim zemljama širom svijeta.

DIGITALNA EKONOMIJA JE VELIKI IZAZOV 

Oporezivanje digitalne ekonomije je veoma važno međunarodno političko pitanje i privlači sve veću pažnju javnosti. Govoreći o digitalnoj ekonomiji kao izazovu sistema direktnih poreza, njenim karakteristikama, uticaju na tradicionalno poslovanje, porezne izazove, specifičnosti oporezivanja i implikacije na porezni sistem Bosne i Hercegovine, Šerif Isović, direktor Porezne uprave Federacije BiH kaže da je ona veliki izazov za BiH, regiju i Evropu. 

Osnova za razvoj digitalne ekonomije je digitalna infrastuktura, koja se sastoji od interneta, softvera i hardvera, podataka i komunikacijskih sredstava, ali Bosna i Hercegovina jako malo uže u to.

"Zaostajemo jako u odnosu na Hrvatsku koja je u svoj sistem uložila 270 miliona maraka, Crna Gora 20 miliona eura od EBRD, dok mi nismo uložili ni 10 miliona KM. Jasno je da sa takvim alatom ne možete upravljati na pravi način", navodi Isović.

Napominje da je to je reformsko pitanje kojem BiH mora posvetiti pažnju jer je porazan podatak da samo jedan posto kompanija ima razvijen sistem digitalizije.

"Mala i srednja preduzeća u BiH sa e-trgovinom od najmanje 1% vlastitog prometa u 2021. godini, imaju sličan procenat malih i srednjih preduzeća sa e-trgovinom na nivou EU. Međutim, samo 22,4% od ukupnog broja preduzeća koristi web poslovanje, odnosno e-trgovinu, što govori da je obim e-trgovine u odnosu na tradicionalnu trgovinu još uvijek relativno nizak", istakao je.

Irnesa Hašimbegović, šef odsjeka za kontrolu velikih poreznih obveznika za regiju Sarajevo PUFBIH, kaže da je digitalizacija isfiltrirala određena zanimanja, posebno u IT sektoru gdje je jako teško zadržati zaposlenike. Ujedno, kazala je, to je jedan od izazova i u Poreznoj upravi FBiH koju je napustio veliki broj  IT stručnjaka.

Koji su novi oblici radnih angažmana kao posljedica digitalizacije govorila je panelistica Elma Veledar Arifagić iz advokatskog ureda DMB Legal.

"Stalni razvoj i unapređenje digitalitazacije se održava na radne odnose. Svjedoci smo kreiranja novih poslovnih modela, procesa rada, proizvodnje u okviru kompanija, mijenja se način na koji kompanije donose odluke, uzimaju se različiti aspekti koji ranije nisu uzimani", navela je.

Branislav Mojević, šef kabineta Službe za poslove sa strancima dodaje da je digitalizacija uticala na jači angažman radne snage iz inostranstva i to je fenomen koji će i dalje biti prisutan u BiH. 

"Mijenjaju se kvote, uslovi za angažovanjem stranaca, a digitalizacija svakako utiče na njihov angažman. S jedne strane imamo iskazane potrebe za 30.000 radnika, a sa druge strane imamo 370.000 ljudi koji su na birou. To podrazumijeva da radna snaga sa pojavom digitalizacije ima nove perspektive. Mladi ljudi se sve više okreću tim tehnološki intenzivnim poslovima, mogućnosti da ne moraju otići iz BiH, a da budu zaposleni kod evropskog poslodavca", kazao je Mojević.

ZNAČAJ DIGITALNIH NOMADA

Naglasio je i značaj digitalnih nomada koje bh. zakonodavstvo ne prepoznaje kao kategoriju radnika. U pitanju su posebne kategorije koji koriste digitalne tehnologije i u potpunosti su nezavisni od radnog mjesta. Rade dok putuju, biraju mjesta gdje su niži troškovi života, traže ravnotežu između privatnog i poslovnog života.

"Pozitivni su primjeri Crne Gore i Hrvatske koje su prve u regionu prepoznale značaj digitalnih nomada, dali im pogodnosti kako bi oni boravili u njihovim zemljama i pomogli razvoju. I Bosna i Hercegovina svakako ima potencijal da privuče digitalne nomade. Oni imaju kriterije koje možemo zadovoljiti. Jasna je korist koju država može ostvariti, plaćali bi smještaj, ali neusklađenost u zakonskoj regulativi je najveća prepreka", dodao je.

Osvrnuo se i na to šta je budućnost i hoće li im se zakon prilagoditi. Za sada ih Zakon o strancima tretira kao strance, mogu boraviti do 90 dana. Trenutno se razmatra privremena radna dozvola, ali je pitanje koje im benefite daje naša zemlja. 

S.B.