Novac koji GAVI duguje Bosni i Hercegovini samo je dio velikog globalnog problema

Umjesto 1.2 miliona doza vakcina koliko je GAVI trebao isporučiti Bosni i Hercegovini u našu zemlju je stiglo samo 212.660 doza vakcina. Sredstva za vakcine oko 13 miliona američkih dolara su avansno uplaćena. Iako ugovor ističe u septembru naša država je pokušala da ga raskine.

Nakon što je isporučeno manje od trećine ugovorenih i avansno plaćenih količina, a i to sa velikim kašnjenjima u odnosu na ugovorene rokove, GAVI je početkom ove godine obavijestio Bosnu i Hercegovinu da više neće isporučivati vakcine po zaključenom ugovoru.

Međutim, kao uslov za povrat viška uplaćenog novca, GAVI od Bosne i Hercegovine zahtijeva plaćanje tzv. izlazne naknade u ukupnom iznosu od oko 1,8 miliona američkih dolara. S obzirom da plaćanje takve naknade nije ugovoreno, Bosna i Hercegovina to nije prihvatila.

Bosna i Hercegovina je u drugoj polovini 2020. godine zaključila ugovor sa GAVI na osnovu kojeg nam je trebalo biti isporučeno nešto više od 1,2 miliona doza vakcina protiv COVID-19, za što je avansno uplaćeno oko 13 miliona američkih dolara.

"Radi boljeg razumijevanja cijele ove priče, bitno je istaći da ovdje suština problema nije u ugovornom odnosu između GAVI i Bosne i Hercegovine, već je u pitanju problem globalnih razmjera o kojem su izvještavali i brojni svjetski mediji”, kazao je za Akta.ba Ervin Mujkić, magistar prava iz Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla.

Ervin Mujkić

Vakcine prvo isporučene bogatim država

Naime, GAVI je imao velikih poteškoća u pregovorima sa proizvođačima vakcina, koji su u početku vakcine isporučivali skoro isključivo najbogatijim državama, a tek nakon što su potrebe njihovih tržišta zadovoljene, krenule su isporuke i kroz COVAX mehanizam.

Tako su značajnije količine vakcina na ovaj način počele pristizati u manje razvijene države tek u drugoj polovini 2021. godine, kada je objektivno i potražnja već počela opadati.

“Naravno, GAVI je te vakcine također morao avansno platiti proizvođačima i govori se o iznosu od više milijardi američkih dolara za vakcine koje su distribuirane preko COVAX-a. Pri tome su proizvođači maksimalno iskoristili svoj povlašten položaj na tržištu u trenutku kad su ti ugovori zaključivani i između ostalog su ugovarali da nisu obavezni vratiti avanse koje je GAVI uplatio kako bi rezervisao vakcine čije su isporuke kasnije otkazane jer su bile nepotrebne”, istakao je Mujkić.

GAVI je uspio postići sporazume o raskidu ugovora sa nekim proizvođačima, ali su i prema tim sporazumima proizvođači zadržali jedan značajan dio viška avansno uplaćenih sredstava pravdajući to troškovima proizvodnje vakcina koje su naručene pa naknadno otkazane. S tim da je dogovoreno da će jedan dio zadržanih sredstava GAVI moći koristiti za nabavku drugih vakcina koje kupuje od ovih kompanija.

“Drugi proizvođači nisu pristali na takve sporazume i odbijaju vratiti stotine miliona američkih dolara uplaćenih avansa za vakcine koje nisu isporučene, dok neki čak zahtijevaju i dodatna plaćanja od GAVI za doze koje su proizvedene, ali neće biti isporučene”, pojasnio je.

GAVI u globalnom problemu

Dodaje da problem sa povratom novca koji je Bosna i Hercegovina uplatila GAVI za vakcine koje joj nisu, niti će biti isporučene, zapravo je samo jedan mali dio velikog globalnog problema u kojem se nalazi ova organizacija.

“Sam ugovor između Bosne i Hercegovine i GAVI nije javno dostupan, tako da ne možemo puno komentirati taj ugovorni odnos, ali je nesporno da plaćanje “izlazne naknade” koju GAVI traži, nije bilo ugovoreno”, naglasio je Mujkić.

Prema općeprihvaćenim pravnim standardima koji se primjenjuju prilikom zaključivanja ovakvih ugovora, naša zemlja sigurno ima pravo tražiti raskid ovog ugovora i povrat viška uplaćenog novca, jer je jasno da GAVI nije izvršio svoje ugovorne obaveze.

“Za te pravne radnje nije potrebno čekati istek vremena na koje je ugovor zaključen. Naravno, ukoliko GAVI na to ne pristine dobrovoljno, Bosna i Hercegovina će morati pokrenuti arbitražni postupak radi rješavanja ovog spora”, poručio je.

Podsjetimo, u  izvještaju Ureda za reviziju FBiH za Ministarstvo zdravstva FBiH revizori su posebno istakli ovaj problem.

E.O.