Da li je i na koji način kriza promijenila potrošačke navike građana

Veoma mnogo građana našlo se u poziciji da naglavačke promijeni svoje potrošačke navike, da sve više kupuju jeftiniju hranu ili čak izbacuju određene prehrambene proizvode sa svojih kućnih lista za kupovinu.

Vidljivo je to prilikom gotovo svake posjete nekom tržnom centru i skeniranja korpe prosječnog potrošača. Posvjedočila je to za “Glas Srpske” i Banjalučanka V. Z. navodeći kako sve teže izlazi na kraj jer se ona i suprug, koji je penzioner sa primanjima oko 500 maraka, sve češće i sve više, odriču određenih životnih namirnica.

"Počeli smo štedjeti i na hrani, jer kada platimo komunalne račune ne ostane baš mnogo na raspolaganju. I to što ostane uglavnom sve ode na hranu i lijekove. Pri tom, ne mogu baš sve kupiti što mislim, jer računica ne dozvoljava. Uzimam samo ono najnužnije. Prije neki dan sam računala, samo za hljeb i mlijeko mjesečno bi trebalo izdvojiti čak 140 maraka. To je gotovo četvrtina penzije. A šta je sa ostalim? Meso više ne kupujem na kilogram. Uzmem 200-300 grama. Najviše pola kilograma, kada mi se najave djeca da će doći na ručak. Možda je žalosno reći, ali teletina se rijetko nađe u mom loncu. I voće i povrće je postalo poput dragog kamenja. Paprike četiri-pet maraka, mrkva tri, trešnje čak deset. Pa ko to može sebi priuštiti sa ovim penzijama i platama. Šta će tek biti na jesen?! Sjećam se da se nekada išlo u mjesečnu nabavku osnovnih životnih namirnica. Toga više nema. Kupi se nešto i to razvlači što više", kaže ova Banjalučanka. 

Kako je dodala, smatra da su cijene hrane neopravdano na ovako visokom nivou, te da trgovci podižu cijene više nego što to zahtijevaju njihovi povećani troškovi.

"Mislim da su cijene stvarno previsoke. Nerealne. Mislim da bi nadležni trebalo da reaguju. Već mjesecima štedim kada su u pitanju sredstva za higijenu ili recimo kupovina garderobe. U posljednje vrijeme čak štedim i na lijekovima, ali i na hrani. Nedavno sam htjela kupiti sladoled, kada sam vidjela da je dvije marke prvo što mi je palo na pamet pa bolje da ostavim za hljeb. Da nije djece koja pomognu i hrana bi postala luksuz", poručila je ova zabrinuta Banjalučanka.

Slično mišljenje dijeli i N. M. navodeći kako i njena četvoročlana porodica sve teže izlazi na kraj, ističući kako se svakodnevno prave razne novčane kalkulacije, u zavisnosti od trenutnih potreba.

"Za razliku od nekog ranijeg perioda, sada mnogo više pažnje posvećujem planiranju kupovine. Kada treba da odem u nabavku, iako muž i ja oboje radimo, umjesto da bude opušteno sve se pretvori u finansijski stres, pogotovo kada dođem na kasu. Doživim stres, iako biram jeftinije proizvode i one na sniženju. Piletina, koja je nekada bila svrstavana u jeftinije meso sada je poput tune nedostupna", kaže N. M.   

Da je aktuelna ekonomska kriza umnogome promijenila potrošačke navike ovdašnjih ljudi ukazuje i izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić. Kako kaže vrtoglavi rast cijena natjerao je veliki broj građana da se odrekne mnogih stvari, a u posljednje vrijeme primjetno je to i kod kupovine hrane.

"Većina građana se našla u poziciji da kupuje samo ono što baš mora. Na to je uticalo i poskupljenje režija, ali i energenata. Mnogo je udara na kućni budžet. Sve ovo je dovelo do velikih promjena u potrošačkim navikama naših ljudi. Kako da ih ne­ mijenjaju kada je vrijednost potrošačke korpe odavno iznad 2.000 maraka. Nekada se išlo u mjesečnu nabavku namirnica za kuću. To sada malo ko može sebi priuštiti. Kupuje se za dva ili tri dana", kaže Marićeva za “Glas Srpske”.

Na nove negativne trendove ukazuje i predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine Jovan Vasilić, navodeći da iz kontakata sa trgovcima, ali i potrošačima, može zaključiti da je kupovna moć građana sve manja te da se mijenja i prilagođava vremenima u kojima živimo.

"Postalo je jasno da jedan dobar dio građana sve više štedi pa čak i na kupovini hrane. Sada se kupuje kratkoročno. Što kaže naš narod, hajde da preživim danas, za sutra ćemo vidjeti. Kupuje se od danas, do sutra. Mislim da je dobar pokazatelj promijenjenih potrošačkih navika, ali i skupoće, to što ljudi gotovo da ne kupuju cijelu lubenicu, već uzimaju pola ili komad. Slično je i sa mesom. Takve slike možete vidjeti i na pijacama gdje ljudi uzimaju dva ili tri paradajza", kaže Vasilić. 

Da su građani primorani da više nego ikada kalkulišu sa kućnim budžetom može se zaključiti i ukoliko se analiziraju zvanični statistički podaci o vrijednosti potrošačke korpe za jednu četvoročlanu porodicu koja iznosi oko 2.500 maraka i uporede sa prosječnom platom koja trenutno iznosi 1.280 maraka. 

Kako se na stavci za stanovanje i komunalne usluge ne može gotovo ništa uštedjeti, ostaje ona vezano za obuću i garderobu, ali i hranu koja čini gotovo 50 odsto potrošačke korpe.

Pojedini ekonomisti ukazuju da bi ova situacija vjerovatno bila i gora da na adrese jednog dobrog dijela građana ne stižu koverte, novčane inostrane doznake, koje na godišnjem nivou prelaze četiri milijarde maraka.

Ispod prosjeka

Prema nedavno objavljenoj analizi sajta “ Landgeist map”, u BiH  se pojede najmanje mesa po glavi stanovnika na godišnjem nivou u odnosu na sve zemlje bivše Jugoslavije. Prosječan građanin u BiH pojede 43 kilograma mesa, za razliku od onog u Hrvatskoj koji pojede duplo više.

Njemačka

I sve veći broj Nijemaca primoran je da promijeni svoje potrošačke navike, pokazali su podaci “Deloittovog” globalnog istraživanja “pulsa” potrošača.  Oko 37 odsto ispitanih reklo je da sada kupuje jeftinije brendove u supermarketima, dok je 35 odsto reklo da kupuje jeftinije vrste mesa. Petina ispitanika rekla je da stalno kupuje manje namirnica nego što želi, dok je četvrtina rekla da sada kupuje samo najnužnije.