Posljednji slučaj fizičkog zlostavljanja izazvao je burne reakcije i izvan naše zemlje, pa se postavlja pitanje šta treba da se desi da nadležni konačno adekvatno reaguju i zaštite radnike? Neisplaćivanje plate, neplaćanje prekovremenih sati, otkazi u slučaju trudnoće, ucjene, mobing, nezakoniti zahtjevi poslodavaca, sve je ovo realnost radnika u Bosni i Hercegovini.
Radi i dnevne i noćne smjene. Plaću ne smije tražiti, jer, kažu, budi sretan što imaš posao. Ukoliko se požali zbog prekovremenog rada, može čak i biti ucijenjen, trpiti psihičko zlostavljanje ili čuti onu famoznu rečenicu: „Ako ima bolje idi“. Često iako ostane i bez zarađenog novca, gubi i vrijeme i dostojanstvo. Zvuči poznato? Da, zvuči mnogima koji se zbog straha i dalje ustručavaju tražiti pomoć i javno progovoriti.
Dražan Pejaković, Udruga građana „Radnički pokret“ - "Za 10 mjeseci Radnički pokret je zaprimio preko 8.000 prijava putem maila, gdje smo mi pokrenuli veliki broj postupaka prema sudu i ostalim organima. Dosta tih prijava smo riješili direktno sa poslodavcem.“
Da su prava radnika samo na papiru jednoglasni su i građani koje smo sreli na ulicama. Ukoliko mu je narušeno bilo kakvo pravo, radnik se može javiti Radničkom pokretu, gdje će dobiti čak i pravnu pomoć, ombudsmanima, sudovima, inspekcijama, ali i Savezu samostalnih sindikata, iz kojeg navode da će slučaj u Jablanici pokrenuti mnoga pitanja.
Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH - "Ovo je jedan početak onoga što ćemo dobijati u narednom periodu kada će se zahvaljujući ovoj našoj kolegici, nažalost zbog onog što joj se desilo, i drugi odlučiti da izađu i javno kažu sa čime se sve suočavaju na radnim mjestima.“
Iako Zakon o radu Federacije štiti prava, advokat Ajanović navodi da stvara i konfuziju i daje kratke rokove, a mnogi radnici nisu ni upoznati s tim. Iako je sporni član koji je regulirao obavezu radnika da se prvo obrati poslodavcu za ostvarivanje prava, za koje smatra da mu je povrijeđeno, izmijenjen, problem je i dalje prisutan.
Mirnes Ajanović, advokat - "Ostalo je da radnik može da se obrati poslodavcu, ali ostala je obaveza da radnik mora prije podnošenja zahtjeva sudu za zaštitu prava da se obrati poslodavcu.“
U praksi se ipak, dodaje Ajanović, sudije vode Evropskom konvencijom i radnik može podnijeti prijavu i bez obraćanja poslodavcu, iako advokati savjetuju suprotno.
"Ako u roku od 30 dana poslodavac ne odgovori, rok je 90 dana za podnošenje zahtjeva za zaštitu prava sudu. Znači, ukupno 120 dana od dana saznanja. Nakon toga radnik više nema prava, osim za novčana potraživanja i štetu, to je tri godine", kaže on.
Nerijetko se advokati susreću sa primjerima kršenja prava, a veći problem predstavlja upravo neupućenost u rokove, ali i njihovo trajanje, pa tako za diskriminaciju rok za prijave traje samo 15 dana. S druge strane, Ajanović navodi da se mnogi slučajevi u sudovima rješavaju u korist radnika. Izmjene zakonskih regulativa su put ka rješenju radničkih problema. Radnička prava su ljudska prava i njihovo nepoštivanje podstiče nejednakost u društvu, , lošiji položaj, izloženost eksploataciji, upozoravaju iz sindikata. Hoće li nadležni konačno adekvatno stati u zaštitu svakog radnika, ili ćemo nastaviti brojati one koji ta prava traže u drugim zemljama?
