Kada firme daruju vrijeme: Korporativno volontiranje za dobrobit zajednice

Korporativno volontiranje danas je mnogo više od dobre poslovne prakse - ono je odraz kulture solidarnosti, odgovornosti i povezanosti sa zajednicom. Kroz dobro osmišljene i organizirane aktivnosti volontiranja, kompanije jačaju timski duh, podstiču razvoj vještina, ali i pružaju zaposlenima priliku da se na vrlo konkretan način približe ljudima u zajednici kojima je podrška najpotrebnija.

Povodom Međunarodnog dana volontera, 5. decembra, Institut za razvoj mladih KULT predstavlja novi Vodič za korporativno volontiranje, namijenjen svim kompanijama i institucijama koje žele započeti ili unaprijediti svoje programe volontiranja. Ovaj dokument nastao je s namjerom da podrži organizacije koje žele dati svoj doprinos zajednici na strukturiran, održiv i iskreno solidaran način.

Pet godina razvoja koncepta korporativnog volontiranja

Institut za razvoj mladih KULT obilježava ovaj datum slaveći pobjede ostvarene tokom prethodne godine, a posebno u oblasti korporativnog volontiranja.

Kako za Akta.ba kaže Zorana Tovilović Glavaš, stručna saradnica u Odjelu za rad s mladima Instituta za razvoj mladih KULT , koncept korporativnog volontiranja Institut aktivno razvija od 2019. godine, s idejom da se ovaj vid društvene odgovornosti uvrsti u svakodnevnu praksu kompanija, odnosno privrednog sektora.

"Cijeli koncept počiva na tome da, s jedne strane, uposlenici organizuju i učestvuju u volonterskim aktivnostima od kojih ima korist zajednica, dakle ne nužno direktno poslodavac, nego upravo zajednica, a sa druge strane, poslodavac ovu vrstu društvene odgovornosti podržava na način da to svojim uposlenicima tretira kao redovan radni dan donirajući direktno resurse svojih uposlenika zajednici i onima u stanju potrebe", navodi Tovilović Glavaš.

Šta firme koči i od čega krenuti

Koncept korporativnog volontiranja još se razvija, pa se i postojeći modeli u kompanijama stalno preispituju kako bi se utvrdilo koji su najefikasniji načini da se ovakvi programi prilagode svakom poslodavcu koji želi da ih uvede u svoje poslovanje.

"Prvi korak bio bio prepoznavanje internih kapaciteta u smislu šta je ono što uposlenici određenog privrednog subjekta, bez obzira na to u kojoj oblasti djeluje, mogu ponuditi zajednici i s druge strane mapiranje potreba u zajednici na koje možemo odgovoriti kroz svoj djelokrug rada", objašnjava.

Prema vodiču koji su objavili, a koji bi trebalo da bude svojevrsni putokaz za svaki privredni subjekt, bez obzira na branšu, kompanije mogu unutar svog djelokruga poslovanja samostalno organizovati korporativno volontiranje.

"Vrlo je bitno i preporučujemo da se Vodičem prati količina doniranog vremena, odnosno vrijeme utrošeno na ove aktivnosti, ali u finansijski aspekt toga. Na primjer, ako imamo danas trideset Institutovih uposlenika koji svoj regularan radni dan od osam sati provedu negdje radeći, odnosno doprinoseći zajednici, kad to preračunamo u broj radnih sati, pa pomnožimo sa nekom visinom prosječne dnevnice to daje poprilično realnu finansijsku vrijednost doniranog vremena", kaže nam Zorana.

Dodaje da je korisno pratiti ove pokazatelje jer se volontiranje često doživljava kao usputna aktivnost, iako ono donosi višestruke koristi.

"Upravo zato se uvijek vraćamo osnovnoj vrijednosti volontiranja. Već nekoliko radnih sati u jednom danu može napraviti stvarnu promjenu u zajednici i nekome kome je pomoć potrebna bar taj dan, ili tih nekoliko sati, učiniti lakšim i boljim", ističe ona.

Sedmica volontiranja i rast broja uključenih uposlenika

Napominje da zaposlenici Instituta upravo danas započinju ovogodišnje korporativno volontiranje.

"Kod nas je to onako malo duži vremenski period, obično sedmica kako bi ljudi uspjeli da usklade svoje radne obaveze s potrebama u zajednici i onim što su organizacije i partneri s kojima surađujemo u zajednici prepoznali kao potrebe. Kad se završi program, vodimo evidenciju o tome koji je to broj uposlenika, koji je to broj radnih sati doniranih kako bi pratili ima li napretka iz godine u godinu i ono što nekako s ponosom mogu podijeliti da je svake godine sve veći i veći broj naših uposlenika uključen, dakle prijavljuju se dobrovoljno", istakla je.

Nakon sedmice korporativnog volontiranja, u Institutu ostaju brojne lijepe i tople priče i utisci s terena. Zaposleni posebno cijene priliku da na ovaj način upoznaju drugu stranu zajednice i da kroz nekoliko sati, koji na prvi pogled mogu djelovati beznačajno, pruže konkretnu podršku nekome kome je to “malo” zapravo veoma mnogo.​

Kultura solidarnosti u praksi

Institut za razvoj mladih KULT godinama njeguje kulturu solidarnosti i svojim primjerom pokazuje kako izgleda društveno odgovoran rad. Uposlenici Instituta redovno volontiraju u organizacijama i institucijama kojima je pomoć najpotrebnija - od javnih kuhinja i domova za starije, do udruženja koja svakodnevno brinu o posebno osjetljivim grupama. Svaka akcija, ma koliko mala, doprinosi osmijehu i osjećaju da zajednica brine.

Predstavljanje Vodiča je prilika da se još jednom naglasi koliko je dobrobit volontiranja višestruka i za kompanije i za društvo.

"U našoj praksi se stalno iznova potvrđuje da volontiranje ne mijenja samo zajednicu - mijenja i nas kao pojedince. Zaposleni koji volontiraju vraćaju se motiviraniji, povezaniji i svjesniji vrijednosti na kojima se temelji ulaganje vlastitog vremena da bi se doprinijelo nečemu što je veće od nas samih i naših potreba, odnosno nečemu što pomaže onima u stanju potrebe", kazala je Mira Mehmedović iz Odjela za organizacijski razvoj Instituta za razvoj mladih KULT.

Nadaju se da će ovaj dokument ohrabriti još veći broj firmi da korporativno volontiranje postane dio njihovih poslovnih politika, ali i dio njihove svakodnevne kulture – kulture solidarnosti, empatije i zajedništva.

Vodič je pripremljen u okviru projekta Poboljšanje korporativne odgovornosti za ljudska prava u BiH, finansirane od strane EU, projekta koji provodi Institut za razvoj mladih KULT u saradnji sa partnerskim organizacijama Udruženjem Dajte nam šansu i Sindikatom radnika i trgovine BiH.

Svi koji žele da se uključe u volontiranje mogu to učiniti i putem platforme www.volontiraj.ba, jedine platforme na nivou Bosne i Hercegovine koja spaja organizacije i građane željne društveno korisnog angažmana s potrebama u zajednici.

S.B.