Tamo gdje je suzbijana plamenjača - grožđe je ove godine iznimno

Nikada lošija godina za hercegovačke vinogradare. Berba grožđa je pri kraju, no grožđa je manje zbog bolesti posebice plamenjače, ali i loših vremenskih uvjeta. Vinogradari koji nisu na vrijeme - i to više puta, zaštitili vinograde pamtit će je kao najlošiju u posljednjem desetljeću. Tamo gdje su ulagani iznimni napori u suzbijanju bolesti - grožđe je iznimne kvalitete.

Peronospora ili plamenjača poharala je male vinograde u Brotnju, izrazito vinogradarskom kraju. Veći vinogradari i vinari su uspjeli sačuvati vinograde, a kasnije i grožđe. Najveći proizvođač vina na ovome području, Vinarija Čitluk imat će urod sličan prošlogodišnjem.

“Treba slušati struku. Kaže jedan - prskao sam svaki 21 dan. Nema sredstva koje 21 dan čuva vinovu lozu”, kaže Tihomir Prusina, glavni enolog Vinarije Čitluk.

Grgo Vasilj, čija se obitelj desetljećima bavi vinarstvom, kaže da neće biti sve loše kako izgleda. Manje grožđa, više kvalitete - smatra Vasilj: “Analize su pokazale da postoje sve predispozicije za izvrsno vino ove godine”.

“Ovo grožđa što je ove godine ostalo - ono je izvanredne kakvoće što se tiče šećera i kiselina. Jako dobar urod, visoki šećeri. 22 do 24, čak negdje na pojedinim lokalitetima i 25 volumnih postotaka šećera”, objašnjava Prusina.

Vinare i vinogradare raduje krajem srpnja usvojen Zakon o organizaciji tržišta vina u BiH, koji će, uz ostalo, omogućiti nastavak izvoza na europsko tržište, osigurati veću konkurentnost i bolji pristup proizvođača iz BiH na europskim i svjetskim tržištima, ali i bolje uvjete za proizvodnju vina. To bi značilo i potrebu za podizanjem novih nasada, što nije nimalo jeftin pothvat.

“To su veliki investicijski zahvati. Ako podižete vinograd, paralelno morate raditi na prerađivačkim kapacitetima, paralelno raditi na osvajanju novih tržišta. Nije samo dovoljno ispratiti samo primarnu proizvodnju nego cijeli lanac vrijednosti od njive do stola”, napominje Marko Ivanković, direktor Federalnog agromediteranskog zavoda.

Broćanski vinari godinama su se borili i s nekontoliranim uvozom bez obzira na količine i kvalitetu ovdašnjega grožđa. Ipak, kažu da se posljednjih godina sve više cijene autohtone sorte, a vina su diljem svijeta nagrađivana zlatnim odličjima.