Dokazivanje mobinga dugotrajno i neizvjesno, žrtve često odustaju od procesa

Iako se o njemu ne priča dovoljno, mobing na radnom mjestu uzročnik je brojnih psihičkih, ali i fizičkih bolesti. Poseban je to oblik nasilja koji ima svoj kontinuitet, a žrtve nerijetko nisu svjesne da su žrtve. Provjerili smo kako prepoznati mobing na radnom mjestu, kako djelovati onda kada ga prepoznamo i potražili smo odgovor na glavno pitanje – koliko zakon, zapravo, štiti radnika?

Iako je formalnopravno radnik zakonom zaštićen, suštinski - on to nije. Bar sudeći prema brojnim i dugotrajnim sudskim procesima koji rijetko završe presudama u korist žrtve. Razlog: mobing je izuzetno teško dokazati. Zbog toga žrtve se i ne usude upuštati u cijeli proces, skupo je, a nekada i rizično, kaže advokat Damir Alić, koji se u praksi mnogo puta suočio s ovakvim klijentima.

"Zakonom o radu izričito je zabranjeno da poslodavac upravo zbog takve tužbe, zbog diskriminacije ili mobinga, može otpustiti radnika s radnog mjesta u vrijeme trajanja samog postupka“, ističe Alić.

Iako ne dođe do otpuštanja, radnici strahuju da će biti gore. Zbog toga je važno posjedovati adekvatne dokaze da žrtva trpi mobing na radnom mjestu, te evidentirati situacije koje imaju obilježje mobinga.  

"Datum, vrijeme, mjesto, eventualni svjedoci - to su vrlo bitne činjenice koje će kasnije osoba prezentovati prvo kod ljekara specijaliste medicine rada, a zatim i na sudu" objašnjava Alić.

Da je mobing sve prisutniji, potvrđuju i izvještaji Ombudsmena za ljudska prava BiH. Primjera radi, u 2022. godini zaprimili su 208 žalbi koje su se odnosile na diskriminaciju, a od njih 43 okarakterisane kao mobing:

"Građani su se Instituciji ombusmena najčešće obraćali zbog neprijateljskog okruženja na radnom mjestu, vrijeđanja i omalovažavanja od nadređenih, sprečavanja napredovanja u službi, selektivnog i nepotpunog ostvarivanja prava iz radnog odnosa u pogledu korištenja godišnjeg odmora, prava na stručno usavršavanje i naknade za rad."

Sve navedeno može ostaviti teške posljedice na zdravlje uposlenika. Struka kaže da su prvi simptomi povećani lipidi u krvi, sedimentacija te podložnost infekcijama, a sve u konačnici rezultira i psihičkim promjenama.

"To uvodi u stanje nesanice, poremećaja sna, ranog buđenja, nedovoljno sna i vrlo često njegovo stanje postaje depresivno", pojašnjava Nurka Pranjić, specijalista medicine rada, Dom zdravlja Tuzla.

Iako ga je teško dokazati, mobing ne smije biti javna tajna o kojoj se šuti. Radnička prava su jasna, zakoni također kako i u kojoj mjeri štite radnika, a poslodavci bi morali shvatiti važnost zdrave radne sredine, koja donosi dobrobit i individualcu i kolektivu, saglasni su naši sagovornici.