Reforma javne uprave – nakon dvije decenije tek na početku procesa

Reforma javne uprave jedan je od ključnih prioriteta procesa pristupanja EU. Međutim, domaći lideri ni u tom segmentu nisu se pokazali. Da je naša država tek na početku ovog procesa i da je za dvije decenije postignut tek ograničen napredak, pokazuju zvanična istraživanja, ali i posljednji Izvještaj Evropske komisije.

Državne institucije bi, prema nivoima vlasti, trebalo da provedu ukupno 136 aktivnosti iz akcionog plana. No, sprovedeno je tek 14%. Da je reforma javne uprave dugo bila potpuno klinički mrtva, ocjenjuju i iz Transparency Internationala BiH.

“Sasvim je jasno da je politička volja za reformu javne uprave u BiH u potpunosti izostala. Kao posljedica takvog stanja, javna uprava u BiH je i potkapacitirana. Odnosno, nema ključne ni ljudske ni tehničke resurse”, kazao je Srđan Blagovčanin, predsjedavajući UO Transparency International BiH.

Koji su nedostajuća karika u procesu pregovora ka evrointegracijama. Jer, upravo je reforma javne uprave jedan od ključnih prioriteta koje BiH treba da ispuni na tom putu.

Gotovo sva istraživanja pokazuju da je BiH u ovom procesu na samom početku, u ranoj fazi, a da je za 20 godina postigla tek ograničen napredak po ovom pitanju.

Isto je, u posljednjem izvještaju, ocijenila i Evropska komisija.

“Ta ocjena Evropske komisije govori sama za sebe. Nakon 20 godina reforme, BiH se nalazi na samom početku”, dodaje Blagovčanin.

Na stanje u javnoj upravi posebno se negativno odražava visok stepen korupcije. Apsurdnost stanja najbolje oslikava prekobrojnost zaposlenih, dok istovremeno postoji nedostatak kadra koji mogu odgovoriti izazovima pristupanja EU.

“Imamo strateške odluke, imamo akcioni plan, imamo provedbene dokumente, ali to još nije dovoljno da bi se napravili vidljiviji rezultati”, kazao je Dragan Ćuzulan, koordinator za reformu javne uprave.

Za uspješan proces reforme javne uprave neophodna su i finansijska sredstva jer je Fond za reformu u blokadi još od 2018. godine. U njemu se nalazi više od 10 miliona KM neophodnih za provođenje reformskih aktivnosti, ali ne postoji dogovor ni u pogledu načina, niti pravca u kojem bi reforma trebalo da se odvija.

“Trenutno čekamo da se formira tijelo koje se zove “Nadzorni timovi”. To je implementaciono tijelo za reformu javne uprave koje treba da obavlja vrlo važne poslove . U ovom momentu to je revidiranje akcinog plana i usmjeravanje akcionog plana ka digitalizaciji”, dodaje Ćuzulan.

Kao jednom od prioritetnih zahtjeva za vidljiviju reformu javne uprave. Kvalitet javnih usluga ono je što građane najviše interesuje i zbog kojih se reforma i provodi.

“Tu, recimo, imamo nekoliko malih pilot projekata koji ohrabruju i pokazuju da može. E sad, omasovljenje zavisi od toga da se cijela država, cijeli sistem, svi nivoi vlasti zaista i angažuju u tom smislu i daju mnogo više nego do sada”, kazao je Aleksandar Mastilović, međunarodni konsultant za digitalnu transformaciju.

Regionalna konferencija s fokusom na ovu temu prilika je da se ocijeni i učinjeno i neučinjeno, poručuju međunarodni predstavnici.

“Kada je ovaj proces počeo, prije nekih 10-ak godina, napravljeni su značajni pomaci. Međutim, u zadnje vrijeme taj napredak je posustao, tako da smo danas ovdje da vidimo šta se dešava i šta možemo učiniti”, kazala je Helena Lagerlof, ambasadorica Švedske u BiH.

“EU je do sada BiH pomogla sa preko 200 projekata na ovom putu. Dosta je već urađeno, ali ostaje puno da se uradi kako bi BiH imala javnu upravu koja je profesionalna, koja se zasniva na zaslugama i učinku i u kojoj se vrši praćenje radnog učinka”, kaže Adebayo Babajide, zamjenik šefa Delegacije EU u BiH.

Da je malo toga učinjeno u protekle dvije decenije, kada se pristupilo ovom procesu, najbolje ilustruje podatak da je Savjet ministara BiH prošle godine produžio period važenja Strateškog okvira za reformu javne uprave 2018-2022. godine do 2027. godine.