U FBiH 240.264 zaposlenih prima platu manju od 1.000 KM

Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Admir Čavalić je rekao da je sasvim izvjesno da do kraja godine neće biti usvojeni fiskalni zakoni te od 1. januara ne možemo očekivati minimalnu platu od 1.000 KM u FBiH. 

On je objavio odgovor koji je nedavno dobio od Porezne uprave FBiH u vezi platnih razreda. 

"Ako pratimo podatke od polovine godine, onda je vidljivo da je evidentirano 240.264 zaposlenih u FBiH ispod 1.000 KM neto plate. 245.463 zaposlenih imaju platu iznad 1.000 KM. Shodno navedenom, moguće je zaključiti da medijalna plata iznosi približno oko 1.000 KM", navodi Čavalić.

Smatra da su distorzije ove vrijednosti moguće i prije svega rezultat su sljedećih činjenica: u odgovoru PU nema samostalne djelatnosti, kao i one koji su kasnili sa dostavom propisanih obrazaca (MIP- 1023 i PMIP- 1024). 

Prosječna plata raste

To ujedno objašnjava i manji broj zaposlenih u koloni "Ukupno" (485.727 u odnosu na 543.369 koliko je zvanično evidentirano - 57.642 razlike). Također, u odnosu na sredinu godine, shodno inflaciji, prosječna plata kontinuirano raste.

"Medijalna plata koju sam nedavno aktualizirao, kao srednja tačka, eliminira uticaj ekstremno visokih i niskih primanja, pružajući realniju sliku o primanjima zaposlenih. Prosječna plata može biti iskrivljena ako postoje velike razlike između visokih i niskih primanja. Medijalna plata u Hrvatskoj iznosi oko 1.918 KM. U Srbiji 1.053 KM. Naravno, u FBiH imamo dosta neoporezivog na neto platu - npr. topli obrok, što medijalnu platu od 1.000 KM može povećati za 150-200 KM (tako da je viša od susjedne Srbije)", pojašnjava on.

Ono što je dalje evidentno shodno odgovoru PU jeste da se dešava "platna migracija" i to onih sa nižih ekstremnih plata ka sredini - npr. u 2022. godini je 189.232 zaposlenih radilo do 750 KM, sada je to 142.771. Napominje da je niz je razloga navedenom - od godišnjeg usklađivanja minimalnih plata preko inflacije pa sve do tržišnog unaprijeđenja pregovaračke pozicije zaposlenih (jer u suprotnom odlaze).

"Na kraju, vezano za aktuelne fiskalne reforme, jasno je da do kraja godine nećemo imati fiskalne zakone, niti od 01. januara minimalac od 1.000 KM. Očekujem da kao alternativu Vlada FBiH prihvati naš prijedlog da 400 KM+ bude neoporezivo, a što bi omogućilo dizanje plata", ističe.

Još jednom bitnim naglašava da Federacija BiH čim prije treba fiskalne zakone, i to na bazi zvučnih argumenata, ekonomskih analiza i najbitnije sa fokusom na medijalnu (ne minimalnu) platu. 

Ove reforme treba da odgovore na pitanje kako da se poveća medijalna plata. Pritom, ne samo kroz prostu matematiku: 1.000 KM medijalna + topli obrok koji postaje oporeziv = 1.200 KM. Da, i to, ali skroz spuštanje zbirne stope doprinosa na 25-27%. Naravno, sve navedeno uz ceteris paribus (recesija, pad produktivnosti itd.), zaključio je. 

Važnost medijalne plate

Unatoč nedostatku zvanične statistike o medijalnoj plati, procjene stručnjaka ukazuju na njezinu važnost. Medijalna plata, kao srednja tačka, eliminira uticaj ekstremno visokih i niskih primanja, pružajući realniju sliku o primanjima zaposlenih. Prosječna plata može biti iskrivljena ako postoje velike razlike između visokih i niskih primanja.

Ekonomska analiza sugeriše da medijalna plata u Bosni i Hercegovini trenutno iznosi 850 KM. Ovaj iznos predstavlja srednju tačku između najnižih i najviših primanja, pružajući jasniji uvid u primanja većine radne snage. Prema riječima zastupnika Admira Čavalićaa, fokus ekonomske politike trebao bi biti usmjeren na povećanje medijalne plate, koja bi trebala biti ključni pokazatelj standarda života.