Na trasi Koridora 5C nelegalno posječena 18 hektara zaštićene šume?

U još jednom krajnje nerazumnom činu pustošenja prirode, ovih dana u općini Tešanj je izvršena "gola" sječa 18 hektara zaštićene šume na lokalitetu Kraljevo brdo s ciljem formiranja deponije jalovine iz tunela Crni vrh na trasi autoceste Koridora 5C, tvrde iz Neformalnog građanskog pokreta (NGP) “Valter”.

Kako dalje tvrde, nalogodavci i izvršioci ovog ekocida svjesno su prekršili Odluku Parlamenta FBiH o proglašenju Prostornog plana posebnih obilježja od značaja za FBiH “Autocesta na Koridoru 5C”, u kojem je Kraljevo brdo označeno kao vrijedno prirodno nasljeđe i dio budućeg zaštićenog područja prirode Crni Vrh u općini Tešanj.

"Iako je istim Prostornim planom jasno naloženo da višak materijala iz iskopa sa autoceste mora biti deponiran isključivo van definiranih zaštićenih područja i na zemljištima najniže bonitetne klase, iskop iztunela Crni vrh će biti deponiran upravo na najvrjednijem zaštićenom šumskom zemljištu i u blizini vodozaštitnih zona. Naime, iako su trebale biti definirane u glavnom projektu autoceste, lokacije deponija na ovoj dionici su određene naknadno. Zbog toga, ni okolinska dozvola a ni studija utjecaja na okoliš nisu razmatrale deponiranje stotine hiljada tona jalovine na 18 hektara iskrčene visoko vrijedne i zaštićene šume", navode aktivisti “Valtera”.

Tvrde da iza svega stoji još jedna odluka Federalnog ministarstvo za šumarstvo i vodoprivredu o prenamjeni državnog šumskog zemljišta u građevinsko što je rezultiralo nepovratnim uništenjem visoko vrijedne šume na površini jednakoj 28 fudbalskih igrališta.

"Zato je nakon počinjenog ekocida u najmanju ruku otužno čitati studiju uticaja na okoliš za autocestu koja tvrdi da se šume iznad tunelskog profila Crni vrh tretiraju kao zaštićene mješovite šume bukve i jele, te da neće biti negativnih utjecaja na ovo zaštićeno područje jer je trasa na navedenoj dionici najvećim dijelom izvedena tunelom", naveli su.

Napominju da je ova odluka donesena bez pravne osnove, stručne analize, javne rasprave, saglasnosti Općinskog vijeća Tešanj i generalno bez znanja građana. Posebno je šokantno da se niti jedan nadležni organ nije očitovao o mogućem uticaju ove sječe i budućeg odlagališta jalovine na vodoopskrbu, poplave, klizišta, biodiverzitet, kvalitet zraka ali i brendove mineralnih voda koje tešanjski preduzetnici pakuju u podnožju buduće deponije.

"Da apsurd bude potpun, Federalno ministarstvo za šumarstvo i vodoprivredu odlukom o prenamjeni šumskog zemljišta u građevinsko uopće nije definiralo ko treba izvršiti doznaku i sječu 18 hektara državnešume. U rješenjima o prenamjeni uobičajeno ja da se za ove poslove kao i za prodaju drvne mase zaduži javno preduzeće nadležno za gospodarenje šumama. U ovom rješenju je to slučajno ili namjerno izostavljeno, pa JP ŠPD Zeničko-dobojskog kantona nije ni provelo tender kojim bi odabralo izvođača sječe. Ko je u konačnici isjekao ovu vrijednu šumu i ko je prodajom drvne mase uprihodio na stotine hiljada maraka, pitanje je na koje će neko tek morati odgovoriti", poručuju iz Valtera.