Šta se krije iza ruske investicije od 312 miliona KM u BiH?

Prema podacima Centralne banke BiH, ukupne direktne strane investicije u BiH u prvih devet mjeseci prošle godine iznosile su gotovo 1,44 milijarde KM.

Dok se čekaju podaci za cijelu 2023. godinu, zanimljivo je da je najviše investicija u periodu januar–septembar u BiH stiglo iz Rusije. Riječ je o iznosu od 312,6 miliona KM, a ulaganja se isključivo odnose na RS.

"Prema dostupnim podacima, učešće investicija iz Rusije odnosi se uglavnom na ruski “NeftegazInKor”, državnu kompaniju koja je odranije u vlasništvu većinskog paketa “Rafinerije Brod” i distributivne mreže. Može biti i da su to finansijske transakcije, pozajmice njihovim kćerkama kompanijama. Znat će se, pak, šta je u pitanju, jer prava direktna strana ulaganja su ona gdje se izgradi novi proizvodni pogon, otvore radna mjesta", kaže za “Avaz” Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH.

Za razliku od ostalih, ruske investicije u BiH ne vide se na terenu. S obzirom na to da se radi o zemlji na čijem je čelu Vladimir Putin, koja je zbog agresije na Ukrajinu pod međunarodnim sankcijama, pozadinu trebaju utvrditi nadležni državni organi.

"EU je najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH, blizu 70 posto izvoza se odnosi na zemlje EU, tako da je to nešto što se ne smije zanemariti. Ne ulazim u domen politike, već mi u PK funkcioniramo u skladu s interesima naših članica koje su u direktnoj zavisnosti od svih dešavanja u EU, prvenstveno Njemačkoj i Austriji, jer s te dvije zemlje jedino imamo pozitivan skor. To se mora imati u vidu kad se donose neke veće politike", ističe Jašarspahić.

Najviše stranih investicija zabilježeno je u finansijskim uslužnim djelatnostima (315,3 miliona KM), proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (311,9 miliona KM), proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji (157,3 miliona KM).

Strana ulaganja u prvih devet mjeseci prošle godine veća su za 23,9 posto u odnosu na isti period od godinu ranije. Ipak, pozitivan trend mogao bi biti doveden u pitanje zbog političke retorike i događaja koji nas u svjetske medije vraćaju kao prostor nesiguran za investiranje.

"Najvažnije je da nikada nijedan ozbiljniji investitor koji je došao nije napustio BiH. BiH se tretira kao zemlja nesigurna za ulaganje, što u suštini nije tačno. Institucionalni okvir postoji, samo je potrebno snažnije podržati osnivanje privrednih zona, ali na način kao u Turskoj, gdje imaju poseban zakon o industrijskim zonama. Najavljen je i značajan zakon o strateškom planiranju, koji bi propisao kako se neka investicija može brže provesti ako je u okviru onih strateških", ističe Jašarspahić.