Energetska obnova javnih zgrada prilika za nove investicije i građevinsku operativu

Energetski efikasna obnova zgrada u Federaciji BiH prilika je za sveobuhvatne radove u oblasti održive gradnje uz primjenu novih materijala i pametnih tehnologija, te obnovljivih izvora energije, što bi doprinijelo ekonomskom razvoju i kreiranju novih radnih mjesta, istkanuto je danas u Sarajevu na drugoj Međunarodnoj konferenciji o energetskoj efikasnosti u javnim zgradama.

Konferenciju pod nazivom „Značaj implementacije Strategije obnove zgrada u FBiH do 2050. godine“ organizovalo je Federalno ministarstvo prostornog uređenja sa partnerima, a okupila je ključne aktere u oblasti energetske efikasnosti, uključujući javni sektor, kreatore politika, naučno-akademsku zajednicu, međunarodne organizacije, finansijske institucije, konsultante, projektante, predstavnike građevinskih kompanija i druge.

Govoreći o implementaciji strategije, federalni ministar prostornog uređenja Željko Nedić je naveo da se radi o značajnom i velikom projektu u oblasti zgradarstva. Federalno ministarstvo prostornog uređenja je nosilac njene izrade i u procesu donošenja uočen je određen prostor u kojim bi trebalo institucionalno djelovati u smislu jačanja svih onih koji bi sutra trebali biti učesnici u implementaciji projekata energetske obnove od nivoa Federacije, preko kantona do općina.

"Vjerujemo da uz bolju međusobnu suradnju i kapacitiranje tih institucija ova strategija realno može biti realizirana. Strategija pored toga daje mogućnost razvoju našeg gospodarstva, prvenstveno sektora građenja, te proizvodnje dodatnih građevinskih materijala i opreme potrebnih za projekte energetske obnove u zgradama. Jednako tako će biti prostora za upošljavanje nove građevinske operative i otvaranje novih radnih mjesta", naveo je Nedić.

Naglasio je da se Ministarstvo u proteklom periodu profiliralo u lidera kada je riječ o energetskoj obnovi, te da imaju pozitivna iskustva sa realizacijom projekata energetske obnove u saradnji sa Svjetskom bankom, projekti BEEP i Additional Financing for BEEP,  u okviru kojih je realizovana obnova 91 javne zgrade, za što je utrošeno više od 50,5 miliona KM u periodu od 2015. godine.

"Ono što planiramo u budućem periodu odnosi se saradnja sa našim partnerima  Njemačkom razvojnom bankom KfW-om i Zelenim klimatskim fondom na realizaciji planiranih 26 projekata javnih zgrada na području cijele Federacije, za koje je određena tehnička priprema već izvršena i za realizaciju kojih se planira utrošiti 10 miliona KM", dodao je Nedić.

Šefica Odsjeka za energetsku efikasnost u zgradarstvu Federalnog ministarstva prostornog uređenja  Jasmina Katica je rekla da je to ministarstvo realiziralo više od 250 projekata energetske obnove javnih zgrada, kako kroz projekat Svjetske banke, tako i kroz transferiranje subvencionih sredstava drugim nivoima vlasti za obnove zgrada u javnom sektoru.   

"Pred nama stoji opsežna obnova u sektoru zgradarstva koja u indikativnom finansijskom okviru predstavlja čak 16 milijardi i 520 miliona KM koje treba, kako je procijenjeno, angažirati u građevinarski sektor, a to je sve domaća radna snaga, domaći proizvodi i domaći materijali koji se proizvode u BiH", istakla je Katica.

Napomenula je da se radi dugoročnom strateškom dokumentu i indikativnom finansijskom okviru, dodajući da su na konferenciji predstavljeni i načelni izvori finansiranja, pri čemu je navedeno da je 57 posto kreditnih sredstava, oko 17 posto je budžetskih sredstava, te 18 posto sredstava Europske unije i ostalih donacija.

Revolving fond u okviru Federalnog ministarstva prostornog uređenja, po riječima direktora Union banke d.d. Sarajevo Vedrana Hadžiahmetovića, predstavlja financijski mehanizam upravljanja sredstvima koja su namijenjena za mjere energetske efikasnosti za javne zgrade.

"Trenutno, putem tog fonda Union banka servisira 15 projekata koji se realiziraju i čija je trenutna vrijednost 16,8 miliona KM, od čega se očekuje povrat beskamatnih sredstava u fond u iznosu od 9,3 miliona KM, dok ostalu razliku predstavljaju bespovratna sredstva, odnosno grant sredstva Njemačke razvojne banke KfW", naveo je Hadžiahmetović.

Što se tiče rokova otplate, kako je dodao, oni su dugoročni, prilagođeni svim pojedinačnim korisnicima uzimajući u obzir njihovu platežnu sposobnost, odnosno financijske uštede koje će biti ostvarene implementacijom tih mjera energetske efikasnosti. Značajna pogodnost je i grace period, odnosno početak otplate tih plasiranih sredstava.

"Početak otplate počinje nakon prve grijne sezone od primjene tehničkih radova, odnosno završetka samog projekta. Ostale koristi koje korisnici mogu ostvariri ogledaju se u direktnim i indirektnim financijskim efektima, produženju životnog vijeka zgrada, povećanju knjigovodstvene i tržišne vrijednosti i drugo", naveo je Hadžiahmetović.

S ciljem pokretanja novog ciklusa kapitalnih investicija u građevinskom sektoru, na konferenciji je ukazano na značaj uspostavljanja održivih mehanizama finansiranja kao ključnih za postizanje ugljično neutralnih zgrada u FBiH i mobilizaciju privatnog kapitala.