Šta predviđa Nacrt desetogodišnjeg plana upravljanja Prokoškim jezerom

Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova u suradnji sa Udruženjem "Cekoor" Sarajevo u skladu sa Zakonom o proglašenju spomenika prirode "Prokoško jezero" stavilo je na uvid Nacrt Plana upravljanja Prokoškim jezerom 2024. – 2034.

Ukupna sredstva potrebna za provođenje predloženih mjera i aktivnosti Plana upravljanja Spomenika prirode Prokoško jezero za period od deset godina iznose 6.425.000 KM.

Donošenjem ovog Plana ostvareni svi preduvjeti za efikasnije upravljanje Spomenikom prirode Prokoško jezero te je ovim Planom upravljanja koji je javni dokument, objedinjena cjelokupna vizija upravljanja koja je dostupna svim interesnim stranama u prostoru.

"Ovaj je Plan upravljanja razvijen kroz projekt "Izrada plana upravljanja Spomenikom prirode Prokoško jezero" koji je proveden uz finansijsku podršku Fonda za zaštitu okoliša FBiH. Kroz projekt je dogovorena metodologija izrade koja je od samog početka rada na Planu pa sve do njegovog donošenja obuhvaćala aktivno učešće svih relevantnih javnih ustanova i svih zainteresiranih strana prostora", navodi ministar Amir Šećibović.

Plan upravljanja je u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode donijela Vlada Srednjobosanskog Kantona na prijedlog resornog Ministarstva.

"Upravljanje zaštićenim područjem zahtjevan je, složen i dugotrajan proces, a ovim su se Planom jasno definirali ciljevi i prioriteti zaštite područja za period od idućih deset godina. To će biti veliki izazov kako za Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova Srednjobosanskog kantona tako i za Općinu Fojnica i Upravitelja ali i cijelom sektoru zaštite prirode. Naravno, tek će vrijeme, odnosno rezultati provedbe ovoga Plana pokazati jesmo li u svojoj namjeri i uspjeli", ističe Šećibović.

Napominje da je ovo prvi dokument upravljanja ovim zaštićenim područjem od proglašenja još 2006. godine u čiju izradu je bio uključen niz institucija, predstavnika lokalne samopuprave, naučnih i istraživačkih institucija, stručnjaka i zainteresiranih strana, a koji su se kroz sastanke radne grupe složili u zajedničkoj viziji: spomenika kao nadaleko poznatog područja, očuvane jedinstvene prirode i iznimno vrijednog glacijalnog jezera.

"Neprocjenjiva vrijednost područja Spomenika prirode Prokoško jezero bila je imperativ za iznalaženje dugoročnog i održivog načina upravljanja ovim zaštićenim područjem. Zahvaljujući zajedničkom djelovanju svih zaintresiranih institucija koji djeluju u području zaštite prirode, organizacija civilnog društva te pripadnika lokalne zajednice, kreiran je ovaj Plan. Plan upravljanja daje smjernice djelovanja u aktivnostima zaštite i očuvanja, ali i korištenja zaštićenog područja i to uz rangiranje prioriteta koje će u periodu od 10 godina obilježiti održivi razvoj ovog iznimno vrijednog i značajnog područja u Bosni i Hercegovini", poručuju iz Centar za ekologiju, obrazovanje i održivi razvoj CEKOOR.

DEFINIRANA VIZIJA ISTIČE VRIJEDNOST GLACIJALNOG JEZERA​

Planom upravljanja za zaštićeno područje SP Prokoško jezero predviđena su tri temeljna pravca za njegovo dugoročno održivo upravljanje:

• zaštita i očuvanje – trajno zaštiti i unaprijediti prirodnu raznolikost te očuvati kulturo-histrorijsku baštinu,

• obrazovanje i rekreacija – upravljati posjetiteljima i promovisati mogućnosti za razumijevanje i uživanje u netaknutoj prirodi i ostalim specifičnim kvalitetama Prokoškog jezera,

• jačanje lokalne zajednice – jačati suradnju s lokalnom zajednicom u održivom korištenju prirodnih dobara zaštićenog područja s ciljem lokalnog, odnosno regionalnog ekonomskog rasta i razvoja, osiguravanja prihoda lokalnom stanovništvu.

U skladu sa navedenim ciljevima definirana je vizija SP Prokoško jezero koja glasi: "Spomenik prirode Prokoško jezero ostat će nadaleko poznato područje, očuvane jedinstvene prirode i iznimno vrijednog glacijalnog jezera. To je mjesto doživljaja i učenja o jedinstvenim prirodnim vrijednostima, a korištenje zaštićenog područja vodi se o principima održivog razvoja i usmjerava prema interesima i potrebama lokalnog stanovništva."

Vizija SP Prokoško jezero povezuje sve interesne strane i korisnike prostora u osiguranju kvalitetnije budućnosti, kako SP Prokoško jezero tako i lokalne zajednice.

Prokoško jezero foto: Boris Trogrančić

Prvi podaci o proglašenju jezera datiraju još iz 1954. godine. Ponovo je proglašeno spomenikom prirode III kategorije, sa površinom od 2.225 hektara podijeljenih u 3 zone 2005. godine. Danas spada u jedno od najugroženijih planinskih jezera, zbog negativnih fizičkogeografskih procesa, regresivne erozije po uzdužnom profilu jezerske otoke, kao i drugih antropogenih uticaja zbog čega se stvaraju veći sistemi močvarne i barske vegetacije.

KATUNSKO NASELJE​

Na području Prokoškog jezera posebnu pažnju privlači staro katunsko naselje. Katunski put "Vranički katuni" koji povezuje pet katunskih naselja planine Vranice i dio je tematske staze katunskih naselja u BiH i Crnoj Gori. Katunska naselja su aktivna od polovine maja do polovine septembra, kada se stočari spuštaju u svoja sela. Život u katunskim naseljima je podređen brizi o životinjama i sakupljanju plodova. Čiste planinske vode ima u izobilju, pogodno je za planinare, izletnike i ribolovce da uživaju u čarima prirode. Stanovnici su gostpoljubivi i prijatni, a dozvolit će vam da učestvujete u nekim od tradicionalnih aktivnosti koje predstavljaju njihov svakodnevni život.

Fojnicu je priroda obdarila brojnim prirodnim ljepotama. Jedno od njih je i katunsko naselje Vrtača, koja se nalazi na istoimenoj planini sjeverozapadno od Prokoškog jezera. Tu se nalazi pedesetak katuna čiji su vlasnici iz naselja MZ Prokos u Fojnici. Katunsko naselje je udaljeno oko 17 kilometara od Fojnice, a do kojeg se dolazi preko Tovarišta asfaltnom trakom, a dalje makadamskim putem (samo terenci) uz pjenušavu bistru riječicu Borovnicu do Vrtače. U zimskom periodu je to moguće samo pješačenjem. Visina snijega bude od jednog do dva metra, a na mjestima ima smetova i do tri metra.

Prostornim planom Općine Fojnica se predlaže da ovo katunsko naselje na Prokoškom jezeru bude proglašeno zaštićenim kulturnim dobrom/kulturim nasljeđem u skladu sa važećom zakonskom regulativom i u skladu sa prijedlogom zaštite područja samog Prokoškog jezera. Unutar prostora oko samog jezera evidentirano je 5 izvornih katunskih objekata. Karakter lokaliteta je ruralna cjelina u tradicionalnom obliku i izgledu za područje ovoga kraja.

Katunska naselja na Prokoškom jezeru (foto: JKP „Šćona“)

IZGRAĐENE 293 VIKEDNICE NEMAJU DOZVOLU ​

Prostor SP Prokoško jezero nije stalno naseljen, a gotovo sve poslovne djelatnosti i iskorištavanje prirodnih resursa u svrhu razvoja su zabranjene. U cijelom području ima svega jedna mjesna zajednica i to MZ Prokos. Na području ove MZ ne postoje stalni stambeni objekti. Postoji 10-tak starih zapuštenih stambenih objekata u vlasništvu lokalnog stanovništva na području Prokoškog jezera.

Postojeća bespravna izgradnja vikend objekata unutar prostora SP Prokoško jezero zastupljena je na samom Prokoškom jezeru i Prvoj zaštićenoj zoni. Iako je Prokoško jezero proglašeno zaštićenim područjem gdje je zabranjena bilo kakva gradnja objekata, to nije spriječilo pojednince da izgrade vikendice, restorane ili apartmane koje iznajmljuju turistima i time ugrožavaju zaštićeno područje SP Prokoško jezero.

"Prema podacima JKP Šćona d.o.o trenutno na području Prokoškog jezera ima oko 293 vikend objekta (223 numerisana/označena brojem i 50-60 nenumerisanih/neoznačenih) objekata. Navedeni objekti su izgrađeni prije i nakon proglašenja zaštićenog područja. Prekid gradnje desio se 2021/2022. godine. Važno je napomenuti da niti jedan objekat koji je izgrađen u SP Prokoško jezero nema dozvolu", navodi se.

Izgrađeni vikend objekti na Prokoškom jezeru (foto: Boris Trogrančić)

ŠTO KAŽE LOKALNO STANOVNIŠTVO I KORISNICI?​

U procesu izrade plana upravljanja izrazito je važno što kaže lokalno stanovništvo i korisnici prostora.

Centar za ekologiju obrazovanje i održivi razvoj CEKOOR pri izradi Plana upravljanja poštovao je načela dobre prakse koji pored ostalog preporučuju i uključivanje lokalnog stanovništva i ostalih korisnika prostora u proces njegove izrade. 

Na osnovu rezultata i prijedloga iz ankete izradile su se i pojedine aktivnosti u akcionom planu samog Plana upravljanja. 

NAČIN ŽIVOTA I PROBLEMI​

Jedan dio lokalne zajednice smatra da su bespravno sagrađeni vikend objekti ključni problem na području. Iako je Prokoško jezero proglašeno zaštićenim područjem gdje je zabranjena bilo kakva gradnja objekata, to nije spriječilo pojednince da izgrade vikendice i time ugrožavaju zaštićeno područje SP Prokoško jezero. Dio stanovništva se bavi nekim oblikom poljoprivrede uglavnom za vlastite potrebe. Osim periodičnog prisustva stočara u neposrednoj okolini Prokoškog jezera u probleme ovog područja ubraja se i vještačko poribljavanje. Vještački unešene vrste riba poremetile su biološki diverzitet i ugrozile opstanak pojedinih vrsta (Rajzerovog tritona).

Osim navedenog kroz anketiranje naveden je niz drugih problema vezanih za SP Prokoško jezero a neki od njih su: problem sa čistoćom samog područja, nizak nivo ekološke svijesti lokalnog stanovništva, neadekvatno ponašanje pojedinih turista, problem sa električnom energijom i mobilnim signalom (inernetom), problem sa vodosnabdijevanjem lokalnih objekata pitkom vodom, problem sa nepostojanjem javnog toaleta/sanitarnih čvorova na cijelom području, kretanja motornih vozila, itd. Također navode da postoji nepovjerenje unutar zajednice što vodi promjenama u kulturi ponašanja i nedostatku komunikacije sa predstavnicima Općine.

Prijedlozi za daljnji rad na zaštiti SP Prokoško jezero od strane anketiranih odnose se uglavnom na uspostavljanje javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjem, rukovođenje područjem po uzoru na druga zaštićena područja u BiH i susjednim zemljama, poboljšan inspekcijski nadzor i poboljšanje infrastrukture (asfaltiran put do Prokoškog jezera, veći stepen uređenosti područja, veći broj šadrvana/hladnjaka, park za djecu) edukativne radionice, rad sa osnovnim i srednjim školama kao i visoko obrazovnim institucijama.

IZVOĐENJE PLANA

Cilj praćenja izvođenja Plana je uočiti primjenjuje li se Plan efikasno te postižu li se zadani ciljevi u skladu sa zadatim indikatorima iz Akcionog plana.

Prostorni plan područja posebnih obilježja Spomenika prirode Prokoško jezero nije urađen u momentu izrade ovog Plana i predstavlja jednu od prioritetnih aktivnosti koja treba biti realizirana. Pokretanje procedure za donošenja i početak izrade ovog Plana planira se u 2024. godini. Prostorni plan područja posebnih obilježja SP Prokoško jezero bit će temeljni i obavezujući dokument koji određuje osnovne pravce razvoja ovog područja.

Paralelno za izradom Prostornog plana sprovodit će se aktivnosti na izradi Izmjena i dopuna Zakona o proglašenju Prokoškog jezera Spomenikom prirode.

S.B.