Hoće li se Carinski terminal iz Rajlovca ponovo vratiti u Haliloviće?

Uprava za indirektno oporezivanje BiH u toku je odabira novog držaoca carinskog terminala u Sarajevu, saznaje Akta.ba.

Na konkretno pitanje da li je u pripremi vraćanje Carinskog terminala Sarajevo iz Rajlovca u Haliloviće, tj. da li je firma Intereuropa RTC ponovo postala držalac ovog carinskog terminala, nismo dobili konkretan odgovor.

"Još uvijek nije okončan postupak za izbor novog držaoca Carinskog terminala u Sarajevu. Tenderska procedura je još uvijek u toku", potvrđeno je iz UIO za naš portal. 

 Tender je bio raspisan u novembru prošle godine, a pravo učešća imala su sva pravna i fizička lica koji su vlasnici ili korisnici prostora koji se nudi za carinski terminal. 

Držalac carinskog terminala može biti samo jedan subjekt koji je odgovoran za carinsku robu koja se nalazi pod carinskim nadzorom za vrijeme boravka robe u terminalu.

Kako nezvanično saznajemo, ishod ovog postupka je već poznat te je u pripremi ponovno preseljenje Carinskog terminala Sarajevo u Haliloviće. 

Prema nepotvrđenim informacijama plan je da odjel Expresa bude odvojen u Istočnom Sarajevu, dok će u Halilovićima ostati carinsko skladište.

Podsjetimo, Sektor za carine je 2020. godine preselio carinu iz Halilovića u Rajlovac, nakon što je Uprava za indirektno oporezivanje BiH provela oglas za prikupljanje ponuda za carinski terminal Sarajevo te kao najpovoljniju ponudu odabrala "Centralni terminal" (CTS) d.o.o. 

S navedenim ponuđačem je zaključen ugovor o korištenju prostora od 24. jula 2020. godine, te je posljednje četiri godine bio "vlasnik" terminala. Koliko je "držanje" terminala unosan posao dokazuje podatak da je CTS d.o.o. 2021. i 2022. godine imao prihod od oko 2,5 miliona KM.

Vlasnik nevedene firme je firma "Butmir" koja je izgradila carinski terminal na ulazu u Rajlovac iz smjera Vogošće. 

NEVISTIĆ novi vlasnik terminala u Tomislavgradu

Kada je riječ o carinskim terminalima u drugim gradovima, saznajemo da su također u pripremi noviteti. Za sada je poznato da je Tomislavgrad dobio novog držaoca terminala. 

"Nakon što je Općina Tomislavgrad otkazala ugovor o držanju carinskog terminala, UIO je raspisala javni oglas za prikupljanje ponuda za novog držaoca carinskog terminala za potrebe Carinske ispostave Tomislavgrad. Taj postupak je okončan i izabran je novi držalac carinskog terminala, a to je kompanija 'NEVISTIC COMMERCE' d.o.o. Tomislavgrad“, potvrdili su nam iz UIO.

Kažu da u Istočnom Sarajevu ne postoji carinska ispostava, pa samim tim nema ni potrebe da postoji carinski terminal, dok je Carinska ispostava Tuzla jedna od većih carinskih ispostava u Bosni i Hercegovini, pa samim tim mora postojati carinski terminal u Tuzli.

Koje su obaveze privatnih vlasnika terminala

UO UIO je odlukom propisao osnovne uslove koje treba da ispunjavaju carinski terminali, iznos naknade koji se plaća za korištenje parking prostora u carinskom terminalu i međusobna prava i obaveze UIO i vlasnika carinskih terminala. Naknada od carinskih terminala je zapravo naknada koja se naplaćuje za teretna i putnička vozila za korištenje parking prostora u carinskom terminalu dok traju propisane carinske procedure. Po cjenovniku UIO, za svaki kamion koji ulazi u terminal naplaćuje 40, a za putnička vozila 10 KM.

Prema važećim propisima kod terminala u privatnom vlasništvu, UIO ne plaća zakup, već je vlasnik nadležan da naplaćuje naknadu za korištenje carinskog terminala i u obavezi je da mjesečno uplaćuje 30% od ukupnog mjesečnog ostvarenog prihoda od naknada za carinske terminale na JR. Vlasnik je, također, u obavezi da osigura prostor za smještaj svih zaposlenih koji rade na poslovima carinskog pregleda, dovoljan broj mjesta za smještaj motornih vozila, skladište za oduzetu robu, kolsku vagu i snosi sve režijske troškove (osim troškova telefona).

UIO je zaključno sa 2014. godinom poslovala na 41 carinskom terminalu, od kojih je 11 u vlasništvu UIO, a 30 u privatnom vlasništvu. Određeni carinski terminali u vlasništvu UIO su naslijeđeni od entitetskih uprava carina, a određeni su novoizgrađeni. Većinu carinskih terminala koji su u privatnom vlasništvu, a koje koristi UIO, su ranije koristile i entitetske uprave carina.

Slijedi detaljna analiza upravljanja centralnih terminala 

Inače, Ured za reviziju institucija BiH je 2015. godine prvi put radio reviziju učinka "Upravljanje carinskim terminalima", a 2022. godine ponovljenu reviziju, gdje je konstatovano da je UIO u pomenutom periodu između dvije revizije preduzimala korektivne radnje koje su rezultirale unapređenjem u oblasti upravljanja carinskim terminalima, kao što je: usvajanje novih unaprijeđenih provedbenih akata koji se tiču upravljanja carinskim terminalima, propisivanje bankarske garancije kao pokriće za eventualni neizmireni dug po osnovu prihoda od terminala čime se minimizira nastajanje duga po ovom osnovu. Doneseni su akti čime se unapređuje naplata i kontrola u ovoj oblasti. 

Ipak, provedene kontrole i dalje ukazuju na to da postoje terminali koji ne ispunjavaju ugovorene uslove. UIO treba nastaviti sa aktivnostima unaprjeđenja u ovoj oblasti.

Jedna od preporuka bila je i da se izvrše analize opravdanosti samostalnog upravljanja, ili davanje drugim licima na upravljanje carinskih terminala. 

"UIO će putem finansijskog upravljanja i kontrole u narednom periodu izvršiti detaljniju analizu upravljanja carinskim terminalima, kako terminalima gdje se kao držalac pojavljuje UIO, tako i terminalima gdje se kao držalac pojavljuju druga lica. Ova analiza se radi kako bi UIO imala potpunu informaciju o stanju u oblasti carinskih terminala, ali i kao realizacija preporuke revizije učinka 'Upravljanje carinskim terminalima'. Po okončanju procesa i izradi analize biće poznato više informacija", rečeno je za naš portal iz UIO.

S.B.