Deponije nisu rješenje, budućnost je u primarnoj selekciji otpada

Tuzlanski kanton, najmnogoljudniji, godinama ima problem deponovanja otpada. Ove godine bi trebala početi raditi i regionalna sanitarna deponija Eko-Sep. Stav ekologa je da deponije nisu najbolje rješenje, te da se mora raditi na primarnoj selekciji otpada, što je predviđeno i Zelenom agendom za Zapadni Balkan.

Za razgradnju jedne PVC vrećice prirodi je potrebno oko 240 godina, plastične boce oko hiljadu, a staklene boce između jednog i dva miliona godina. I opet, iako velika većina ovo zna, otpad odlaže u prirodu i time narušava njenu ravnotežu. U Tuzli velikih divljih deponija nema, a svaku manju ilegalnu nadležno preduzeće se trudi da blagovremeni ukloni. Na dnevnom nivou u Tuzli se prikupi oko 200 tona komunalnog otpada, koji bude zbrinut na gradskoj sanitarnoj deponiji Desetine, gdje se ambalažni otpad sortira.

"Kada je primarna selekcija otpada u pitanju, on ide u fabriku za sortiranje otpada i balira se - mi imamo kupca za taj optad. To je već pripremljena sirovina za daljnju reciklažu i stvaranje nove vrijednosti", objašnjava Admir Bećirović, direktor JKP Komunalac Tuzla.

Budućnost je u primarnoj selekciji otpada, što je definisano i Zelenom agendom za Zapadni Balkan. Naša država je potpisivanjem Zelene agende preuzela obavezu rada na učinkovitom razdvajanju otpada, posebno papira, metala, plastike, stakla i biološkog otpada. Ekolozi smatraju da bi građane trebalo potaknuti da vrše selekciju, kroz određene naknade ili umanjenje računa.

"Da onaj ko ima manje količine otpada - manje plaća, da budemo motivisani da odvojimo sve ono što možemo, ali da za to budemo i nagrađeni", ističe Džemila Agić, direktorica Centra za ekologiju i energiju Tuzla.

Na sanitarnoj deponiji Desetine u Tuzli, koja postoji od 1989. godine i koja se prostire na 18 hektara, ponestaje prostora, a procjene su da bi se još samo dvije godine otpad mogao ovdje deponovati. Kao rješenje navedena je regionalna sanitarna deponija Eko-Sep, koja bi ove godine trebala početi raditi, a na kojoj bi bio deponovan otpad iz Tuzlanskog kantona. No, odvoz otpada na ovu deponiju, barem kada je riječ o Tuzli, značit će i sigurno i skuplji odvoz smeća za građane.

"Ponestaje prostora za deponovanje - ne samo u BiH nego i u Evropi. Mnoge evropske zemlje su ukinule to deponovanje i prelaze na druge načine upravljanja otadom. Tu su jedno od rješenja i određene energane i određene fabrike za takvu vrstu otpada", dodaje Bećirović.

Agić upozorava kako je odlaganje otpada na deponije prijelazno rješene:

"Mi moramo radit na primarnoj selekciji, recikliranju, kompostiranju. One količine otpada koje se ne mogu iskoristi - one se moraju minimizirati, proizvesti od njih energija".

Izgradnja regionalne deponije Eko-Sep projekt je vrijedan oko 15 miliona maraka i zamišljen je kao prostor za zbrinjavanje i sortiranje otpada s pordučje cijelog kantona.

"Prva faza je velikim dijelom i završena. Mi imamo izgrađenu deponiju sa svim pravilima struke – ona treba u skorijoj budućnosti i da konačno krene raditi, ali je zamišljena i izgradnja druge faze, odnosno izgradnja mehaničko-biološkog postrojenja", izjavila je ministrica za prostorno uređenje i zaštitu okolice TK-a Anela Ajšić (SDA).

Ilegalne deponije lako se mogu ukloniti, no promijeniti svijest građana, da svoj otpad ne mogu baciti gdje god požele, malo je teži posao. Budućnost je, svakako, kako navode i ekolozi i nadležni, u selekciji otpada, no čini se da još kao društvo nismo u potpunosti dorasli tome. Barem ne u našoj zemlji, jer svi kada prijeđemo granicu - vodimo računa gdje koji papirić bacamo.