Nekoliko kilometara od Nacionalnog parka Una planira se eksploatacija gipsa. Mještani Kulen-Vakufa upozoravaju da će ovaj kamenolom ugroziti njihovu egzistenciju, turizam, okoliš.
Koncesija je sklopljena na 25 godina i mogla bi ozbiljno ugroziti egzistenciju mještana Kulen-Vakufa koji sve nade polažu u uspješnu turističku sezonu. Kažu, period nije mali, a mala nije ni površina iz koje će gips iskopavati – riječ je o polju veličine pet hektara.
"Ugrozilo bi to ovu vazdušnu banju. Ljudi se plaše. Sve će izgubiti. Pretežno je to siromašno stanovništvo, krpimo, što kažu, kraj s krajem", govori Nermin Kasum.
Kamenolom se nalazi tek nekoliko kilometara od Nacionalnog parka koji je protekle godine ostvario više od 150 hiljada posjeta. Problem nisu samo turisti, moglo bi ovo negativno utjecati i na rijeku Unu, te na biljni i životinjski svijet. Svjesni su toga i nadležni, pa će, kažu, pojačati monitoring.
"Može doći do zagađenja tla, nalazi se na krškom mjestu, te vode mogu doći i do onih dijelova gdje se nalazi korito rijeke Une. Prilično smo zabrinuti zbog sve toga", kaže Alen Zulić, direktor Nacionalnog parka Una.
Gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić (POMAK) napominje kako je turizam posljednjih godina u usponu i da oko toga Bihać želi graditi privredni razvoj.
Na osnovu ranije dostavljene dokumentacije i mišljenja nadležnih, iz Ministarstva okoliša i turizma Federacije procijenili su da nema potrebe za izradom studije utjecaja na okoliš. Isti stav imaju i u firmi Siniat - posljedica neće biti.
"Sad smo dobili tu okolišnu dozvolu, jer se usvojio plan. Sad ide daljnja procedura, rudarski projekat i otvaranje kopa. U sklopu toga je predviđena i fabrika. To je gips, prirodna sirovina, praktično kamen. On ne može da ima utjecaj na bilo koji način na okoliš", tvrdi Esad Mahmutović, direktor firme Siniat
U naselju Brešići, u blizini planiranog kamenoloma, već ranije je postojao jedan manji. Upravo zbog toga mišljenja su podijeljena, a dok mještani negoduju, postavlja se pitanje ima li potrebe za uništavanjem prirode da bi se zaposlilo tek dvadesetak radnika, budući da bi većinu posla trebale obavljati mašine.
