Male kazne bile stimulativne, platiti kaznu isplativije nego poštovati zakon

Cijene hrane od početka pandemije nezaustavljivo su rasle. Bh. građani izdvajali su više novca za mlijeko, ulje, brašno, meso, a osim pri kupnji hrane, pratila su ih i brojna druga poskupljenja.

Projekt Federalnog ministarstva trgovine “Zaključavamo cijene”, u kojem je sudjelovalo više od 30 trgovinskih subjekata, sa sniženim cijenama za više od 60 proizvoda, nakon pet mjeseci primjene postigao je značajne rezultate, tvrde nadležni.

Prema podacima sudionika u projektu, kupci su na košari označenih prehrambenih i higijenskih proizvoda mogli uštedjeti u prosjeku 17,5 posto, što je oko 50 KM, prodavači su zabilježili povećan promet tih proizvoda za oko 45 posto, a udio domaćih proizvoda za koje je porasla potražnja veći je od 70 posto.

Svjesno kršenje zakona

Građani uglavnom nisu zadovoljni i tvrde da projekt i ne osjete te da su uglavnom zaključane cijene proizvoda koje inače ne kupuju. Ekonomski analitičari mjesecima upozoravaju kako dobrovoljni projekti nisu dobar način borbe protiv inflacije i siromaštva te kako su potrebne konkretnije mjere. Građanima možda više pomognu izmjene zakona kojima se povećavaju kazne za trgovce. Dom naroda odobrio je da stupe na snagu veći iznosi kazni za prekršitelje Zakona o kontroli cijena koji će se provoditi samo u slučaju izvanrednih situacija i iznimnih poremećaja na tržištu. U tim okolnostima pravna osoba će minimalnu kaznu, umjesto dosadašnjih 1000 KM, platiti 6000 KM, a najveća moguća je 30.000 KM. Odgovorna osoba u pravnoj osobi će, umjesto dosadašnjih 250 KM, platiti 1000 KM, a gornja granica je, umjesto 2500 KM - 3000 KM. Donja granica za fizičku osobu će, umjesto dosadašnjih 500 KM, iznositi 1000 KM, a gornja 2000 KM. Do sada su male kazne za trgovce bile čak i stimulativne.

"Većina trgovaca i svih drugih sudionika u prometu vrlo mudro odvažu visinu kazne i rizik koji imaju kako bi ostvarili određenu korist. Vrlo često se svjesno odlučuju za kršenje zakona kako bi ostvarili zaradu, računajući na manji broj inspektora i da se svaka prijevara ne može kontrolirati...", kazala je za BHRT predsjednica Udruge potrošača TK-a Gordana Bulić. Danas ni dvije prosječne plaće ne mogu pokriti sindikalnu potrošačku košaricu koja iznosi gotovo tri tisuće maraka. Na pitanje kako žive, građani ni sami ne znaju odgovor. Odriču se svega i žive praktički samo za esencijalne potrebe, što u konačnici nije dobro ni za jedno društvo. Cijene hrane od početka pandemije nezaustavljivo su rasle. Bh. građani izdvajali su više novca za mlijeko, ulje, brašno, meso, a osim pri kupnji hrane, pratila su ih i brojna druga poskupljenja.