Zbog niskih poticaja proizvođači mlijeka prijete zatvaranjem farmi

Proizvodnja mlijeka u Bosni i Hercegovini, u prošloj godini išla je silaznom putanjom. Razlozi da ovaj sektor, koji ima izuzetne potencijale, bilježi negativan trend, a da proizvođači mlijeka razmišljaju o zatvaranju farmi i prekidu proizvodnje, prije svega je nedostatak poticaja.

Prema podacima federalnog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva vidljivo je da se u 2010. godini smanjila proizvodnja pasteriziranog mlijeka, polutvrdog sira i sladoleda, a proizvođači mlijeka u Federaciji BiH posluju sa gubitkom od 40 posto. Istovremeno, troškovi za gorivo i đubrivo te stočnu hranu, porasli su za 60 posto, a otkupna cijena mlijeka ostala je ista.

U RS-u traže veću otkupnu cijenu i premije, koje kasne četiri mjeseca, a kažu i da, ako država ne promjeni stav prema proizvođačima, proizvodnja mlijeka mogla bi propasti, kao što je propala proizvodnja pšenice.

Mehmed Nikšić, predsjednik Asocijacije proizvođača mlijeka Federacije BiH, smatra da loši rezultati ne treba da čude, jer u ovom entitetu za litru mlijeka se prima 16 feninga poticaja, a pet kantona uopšte ne daju poticaje za mlijeko.

"Na pad proizvodnje utiču nedovoljni poticaji, koji se ne isplaćuju na vrijeme, a isplate bez objašnjenja često budu umanjene. Posljednja kapitalna ulaganja čekali smo 20 mjeseci i dobili smo ih umanjene za 10 posto", rekao je Nikšić za "San". On napominje da se za poljoprivredu izdvaja ukupno tri, umjesto šest posto, iz federalnog budžeta, što je daleko od dovoljnog da bi se potakla poljoprivreda. Problemi sa poticajima za mlijeko i zagarantovanom cijenom, traju godinama, a njihovom se riješavanju pristupalo samo parcijalno, sa mjerama koje su uvijek imale privremeni karakter.

"Vlada i Ministarstvo trebaju biti svjesni da kada se govori o proizvodnji mlijeka, nisu dovoljni poticaji samo za mlijeko. Neophodno je poticati i nabavku junica, poticaje za poljoprivredne površine kako bi se obrađivale, nabavku stočne hrane i drugo", kaže Nikšić.

Neophodna reforma

Niski poticaji problem su i poljoprivrednika u Republici Srpskoj. Prema riječima predsjednika Udruženja poljoprivrednih proizvođača i stočara RS-a Vladimira Usorca, trenutni poticaji su 22 feninga za ekstra klasu, 30 feninga za prvu, 18 feninga za drugu, 14 feninga za treću i deset feninga za četvrtu klasu mlijeka.

"Sada radimo na izradi prijedloga kojim bi se ukinuli poticaji za ekstra klasu i četvrtu klasu mlijeka, kako bi se ta sredstva usmjerila u obnovu fonda muznih krava, kao i za povećanje poticaja za ostale klase", kaže Usorac.

U federalnom Ministarstvu poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva, svjesni su problema proizvođača mlijeka ali i ostalih poljoprivrednika. Kažu da 55 miliona KM, koliko se trenutno daje za poljoprivredu, nije dovoljno kako bi se obezbjedila kvalitetna domaća poljoprivredna proizvodnja.

"Prioritet je napraviti snažnu reformu poticajne politike, kako bismo zaustavili i onemogućili eventualne zloupotrebe, a osigurali značajnija sredstva za poljoprivredu", kaže federalni dopremijer i ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Jerko Ivanković-Lijanović.

"Na žalost teško je konkretno sada reći na koji način i sa koliko će se proizvođači mlijeka pomoći, jer od predviđenih 55 miliona KM za poticaje u poljoprivredi, 20-tak miliona treba izdvojiti za dugove i preuzete obaveze iz protekloga razdoblja, što znači da ostaju simbolična sredstva. Nadamo se da ćemo rebalansom budžeta dobiti nešto više", kaže Ivanković. On napominje kako će, s obzirom na određeni zastoj u isplati poticaja, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstvo, izaći s privremenim Programom poticaja kojim će biti regulisani zaostali dugovi i obaveze, odnosno svi prioriteti u idućih dva do tri mjeseca, dok će konačni Program poticaja za 2011. godinu biti objavljen nakon rebalansa.

Svijetli primjeri

U proizvodnji mlijeka dobar primjer za ostale može biti Unsko-sanski kanton, koji je posljednjih nekoliko godina postao vodeći kanton u Federaciji BiH. Ovaj kanton je za ovu godinu proizvođačima mlijeka obezbjedio tri miliona KM, kroz revolving fond koji formiranju Vlada USK-a, Mljekara Meggle i Balkan Investment Banka. Povoljnim kreditima iz fonda, farmerima će se omogućiti nabavka oko 700 visokosteonih junica, uslijed čega bi trebalo doći do povećanja u proizvodnji mlijeka za oko dva miliona litara godišnje. Kamatu od četiri posto urednim platišama regresirat će federalna i kantonalna vlada, tako da će farmeri ustvari dobiti sredstva bez kamata.