Prelazak na OIE zahtijeva politički konsenzus, značajna ulaganja i promjenu mentaliteta

Rado Gavrić iz Priboja kod Lopara pažljivo nadgleda svoju solarnu elektranu kako bi osigurao da sve besprijekorno radi.

Sa 1.800 panela koji proizvode 1,1 megavat struje godišnje, ova elektrana opskrbljuje distributivnu mrežu Republike Srpske, pružajući dovoljno energije za 300 domaćinstava svake godine.

"Građani Priboja, Lopara i Peljava svakodnevno koriste ovu energiju", ističe Gavrić.

U ulaganje vrijedno milion i po maraka zajedno su uložili i mladi elektroinženjer Živko Stojanović.

"Premašili smo naša očekivanja; predviđali smo 1.100 sunčanih sati godišnje na ovom području, ali smo zapravo postigli i više", dodaje Stojanović.

Put do povezivanja s mrežom i ostvarivanja profita zahtijeva ispunjavanje mnogih uslova, kako tehničkih tako i zakonskih.

"Da bismo to mogli ostvariti, morali smo dobiti građevinsku dozvolu i energetsku saglasnost. Postoji niz regulatornih i tehničkih zahtjeva koje morate zadovoljiti", objašnjava Damir Miljević iz Centra za održivu energetsku tranziciju.

U Republici Srpskoj već postoji više od 450 malih solarnih elektrana, ali elektroprenosni sistem teško može podnijeti takvo opterećenje.

"Nacionalni zahtjevi za komercijalne solarne elektrane u BiH iznose oko 9 hiljada megavata, što je znatno više od ukupnih kapaciteta svih izvora energije, koji iznose oko 4,5 hiljada megavata", upozorava Miljević.

Iako korištenje obnovljivih izvora energije nosi mnoge prednosti, u Bosni i Hercegovini je ovo područje i dalje obavijeno političkim i monopolističkim interesima.

"Od ovoga najviše koristi ima država. Mi ne dobijamo ni četvrtinu struje koju država prodaje dalje, a sve smo uložili", slaže se Gavrić.

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske, Petar Đokić, optimističan je u pogledu budućnosti.

"Ako je sada 60% energije iz uglja, za 5 godina taj odnos može biti obrnut", najavljuje ministar za BN.

S druge strane, poskupljenje struje za privredna društva od 2025. godine, zbog uvođenja poreza na karbonski otisak, dodatno će potaknuti interes za solarne panele na krovovima.

Krize i inflacija takođe povećavaju interesovanje za energetsku nezavisnost među pojedincima, kao što je slučaj sa srednjoškolskim centrom u Loparama.

"Naši računi su prethodno iznosili preko hiljadu maraka, sada smo spustili troškove na 137 KM", ističe Boro Stanić, direktor Srednjoškolskog centra "Vuk Karadžić".

Iako prelazak na obnovljive izvore energije u Bosni i Hercegovini može trajati duže nego što to zahtijeva Evropska unija (do 2050. godine), proces zahtijeva politički konsenzus, značajna ulaganja i promjenu mentaliteta.