Bez saglasnosti lokalne zajednice (ne)će se kopati

Poslanici vladajuće većine u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NS RS), njih 44, izglasali su prije nekoliko dana Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o geološkim istraživanjima RS, kojim se predviđa da više nije potrebna saglasnost lokalne zajednice da bi se na njenoj teritoriji vršila geološka istraživanja i eventualno iskopavanje ruda.

Jedino što je zakonom dato na pravo opštinama/gradovima jeste mogućnost mišljenja da li treba da se nekome dodijeli koncesija za istraživanje i rudarenje, a što je, kako za "Nezavisne novine" kažu predstavnici lokalnih zajednica, civilnog sektora i opozicije, potpuno besmisleno, jer praktično može i da ne bude uzeto u obzir.

Jezero, Mrkonjić Grad, Šipovo, Bistrica, Bukova Kosa, Ozren, Lopare - samo su neke od lokacija gdje su već vršena geološka istraživanja, ali i mjesta gdje su građani otvoreno ustajali protiv daljeg kopanja i otvaranja rudnika.

S obzirom na to da je zakon prošao, pitanje je ko će se sljedeći naći na ovoj listi.

U Loparama su posljedice geoloških istraživanja, koja traju unazad nekoliko godina, već vidljive. Voda koja izlazi iz bušotina, prema tvrdnjama mještana tog kraja, suši sve oko sebe, a prema riječima Rada Savića, načelnika ove opštine, prijavljeno je nekoliko slučajeva zatvaranja bunara sa pitkom vodom.

"Nakon što su završena istraživanja, bušotine koje su bile u neposrednoj, odnosno relativnoj blizini, praktično su uvukle vodu koja je bila u bunarima. Mislimo da je to signal koji govori da i istraživanje, koje je nešto što minimalno narušava životnu sredinu, jako loše djelovalo", kaže Savić za "Nezavisne novine".

On je, podsjećanja radi, početkom februara ove godine u Narodnu skupštinu RS predao peticiju sa potpisom 3.711 građana tog kraja, kojom su izrazili protivljenje namjeri da se na Majevici otvori rudnik litijuma, kao i Deklaraciju o protivljenju otvaranju rudnika litijuma, bora, natrijuma, stroncijuma, kalijuma i prateće asocijacije elemenata na području opštine Lopare. U skupštini je to glatko odbijeno.

"Nismo tražili ništa nezakonito, jer u zakonu stoji da se koncesija može, ali i ne mora izdati u varijanti u kojoj postoji prijetnja po lokalnu zajednicu. Mislim da ovaj rudnik koji se pominje, za nas više nije šansa, nego prijetnja", kaže Savić za "Nezavisne".

Podsjećamo, u oktobru 2023. godine, iz kompanije "Arcore AG" saopštili su da su na teritoriji opštine Lopare pronašli litijum vrijedan oko 10 milijardi dolara. Ali, kako dodaje Savić, još uvijek niko nije podnio zahtjev za koncesiju, te će se, ukoliko se to ipak desi, žestoko suprotstaviti.

A ukidanje saglasnosti lokalnim zajednicama nije jedino što je problematično.

Zakon, naime, omogućava i povećanje dozvoljenih količina mineralnih sirovina (kvarcni pijesak, opekarske gline, arhitektonski kamen…) koje se mogu eksploatisati tokom istraživanja, a samo je dozvoljena količina kvarcnog pijeska povećana sa 200 kubnih metara na čak 10.000 kubika. Pored toga, zakonom se ukida obaveza nosioca prava na istraživanje da pribavi mišljenje nadležnog organa o potrebi prethodne procjene uticaja na životnu sredinu.

Na oba člana uloženi su amandmani, koje je vlast, bez ikakvog obrazloženja, odbila.

"Amandmanom smo tražili i da se iskopavanje ne može vršiti tamo gdje nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi. Zakon koji je prošao predviđa da za kopanje treba samo saglasnost vlasnika parcele, što može dovesti do mnogo zloupotreba. Takođe, tražili smo i da se riječ 'protest' izbaci tamo gdje se traži više vremena za utvrđivanje u slučaju elementarnih nepogoda, poplava… Znamo da se protest ne može stavljati u isti rang sa poplavom ili zemljotresom, to je volja građana, jer se tu građani i njihovi protesti mogu zloupotrijebiti", pojašnjava Tanja Vukomanović, poslanica PDP-a.

Zakon je, kaže ona za "Nezavisne", napravljen i usvojen tako da pogoduje onima koji će istraživati, a nikako ljudima koji žive u Republici Srpskoj.

"Oni govore da se zakonom predviđa samo istraživanje, a ne iskopavanje ili slično, a imamo primjer Lopara, gdje su istraživanja već napravila štetu. Morali smo sa ovim zakonom biti mnogo oprezniji nego što su ovako uradili, pogodujući onima koji istražuju i stavljajući čitavu vlast i oblast bukvalno u ruke Ministarstvu energetike i rudarstva RS, da se niko drugi ne pita ništa", kazala je Vukomanovićeva.

Da je zakon problematičan i za pojedine u vlasti, primjer je Srđan Todorović, predsjednik Kluba poslanika Socijalističke partije u NS RS, koji je jedini poslanik iz vladajuće većine koji je glasao protiv njegovog usvajanja. Kaže, nije imao dilemu.

"Cijenim da, kao izabrani predstavnik građana, moram da slušam šta misle. Posebno jer se tematika odnosi na teritoriju planine Ozren, koja pripada izbornoj jedinici odakle sam izabran i ponašao sam se onako kako od mene očekuju ljudi koji su me birali za narodnog poslanika", rekao je Todorović za "Nezavisne novine".

Ljubiša Ćosić, predsjednik Saveza opština i gradova RS, takođe ističe za "Nezavisne novine" da se lokalne zajednice ne smiju isključiti iz bilo kakve priče o potencijalnom rudarenju.

"Ali, imajući u vidu da će mnogo stvari u takvim slučajevima opet biti povezano sa lokalnom zajednicom, ne mislim da će one ostati bez uticaja na te procese. Ono što se ja nadam jeste da ćemo mi ipak, kroz dobijanje određenih saglasnosti koje će morati biti na lokalnom nivou, morati uticati na ovu priču", dodao je Ćosić.

Jedno je sigurno, skrštenih ruku neće sjediti civilni sektor.

"Pored geoloških istraživanja, zakon će potencijalno imati dosta efekta na koncesionu politiku. Sljedeći pravni lijek je moguć pred Ustavnim sudom RS, a to je inicijativa za ocjenu zakonitosti i ustavnosti ovog zakona. Nadamo se da će sud da usvoji inicijativu, pokrene postupak ocjene i proglasi zakon neustavnim", poručio je "Nezavisnim" Redžib Skomorac, pravni savjetnik u Centru za životnu sredinu.