Da li mandat (grado)načelnika treba da se ograniči na dva?

Rijetke su lokalne zajednice u BiH u kojima se (grado)načelnik mijenja nakon svakih izbora (četiri godine), a praksa je pokazala da uzastopno osvojeni mandati te ljude znaju pretvoriti u neprikosnovene "lokalne šerife", koji se uz pomoć stranke/stanaka koje čine vlast, te lokalnih moćnika, pitaju za sve.

Jedan od primjera zbog koga ćemo i pisati naredne redove dogodio se početkom ove sedmice u opštini Trnovo u FBiH, gdje su pripadnici SIPA, MUP-a KS, OSA BiH i Ureda za borbu protiv korupcije KS uhapsili više osoba zbog zloupotrebe položaja i ovlašćenja, te pranja novca, među kojima i načelnika ove opštine Ibra Berila.

Ovo je navelo predstavnike stranke Narod i pravda da iznesu ideju da se zbog sumnji da su čelni ljudi lokalnih zajednica radili nezakonito i netransparentno mandati načelnika moraju ograničiti, i to na najviše dva uzastopna mandata.

"Hapšenje načelnika Trnova, kao i ranije hapšenje i podizanje optužnice protiv načelnika Starog Grada Ibrahima Hadžibajrića, pokazuju da se mandati načelnika u BiH moraju ograničiti. Demokratski svijet uglavnom ograničava obavljanje određenih funkcija na dva uzastopna mandata, odnosno na osam ili deset godina", naveli su iz NIP-a, podsjećajući da članovi Predsjedništva BiH mogu da se kandiduju najviše dva uzastopna puta na tu funkciju.

"Načelnička funkcija, shodno važećim propisima, ne poznaje ograničenje trajanja mandata te u pojedinim opštinama isti načelnik funkciju obavlja više od 20 godina", dodali su iz NIP-a, a mi ćemo se nadovezati činjenicom da će i na predstojećim lokalnim izborima biti kandidati koji žele da ostanu u fotelji treći, četvrti ili čak i peti uzastopni put.

"Neograničavanje mandata načelnicima uglavnom se pokazalo kao anomalija koja pogoduje rađanju lokalnih moćnika i šerifa. Iskustvo iz Starog Grada i Trnova pokazuje kako ti lokalni šerifi nakon određenog vremena provedenog na načelničkoj poziciji izgube bilo kakav dodir sa građanima i njihovim problemima. Istovremeno, javnu imovinu koja pripada svim građanima na različite načine privatizuju i zloupotrebljavaju", tvrde iz ove stranke, te napominju da će se zalagati da dođe do izmjene Izbornog zakona BiH kojim će se ovo riješiti.

Ali, ono što ćemo mi napomenuti jeste da "šerifovanje" starosjedilaca u lošem smislu ne važi za sve opštine/gradove u BiH, jer ukoliko su tokom svojih mandata uradili nešto dobro za tu sredinu, građani su to znali nagraditi.

Upravo zato, novinar Elvir Padalović smatra da je teško izvoditi bilo kakve zaključke na osnovu dva ili tri loša primjera, te sumnja da je namjera NiP-a isključivo u predizborne svrhe.

"Ali, u svakom slučaju podržavam sve što bi trebalo voditi ka smanjenju nivoa korupcije u zemlji, jer smo zaglibili poprilično", ističe Padalović, koji pojašnjavajući kako smo to u ovom slučaju "zaglibili", za "Nezavisne novine" dodaje:

"Postoji i teza da što su više godina na funkciji, manja je vjerovatnoća da će biti podložni korupciji, međutim kod nas je to upitno."

Da je tačna činjenica da izborni i politički sistem u BiH pogoduje pojavi "lokalnih šerifa", saglasan je i Danijel Vidović, politikolog. Međutim, ukoliko bi uopšte došlo do realizacije ove ideje, on ističe da ograničavanje mandata ne bi trebalo da se odnosi samo na čelne ljude lokalnih zajednica, kako to najavljuje Narod i pravda.

"Ne bi li to s druge strane dovelo do diskriminacije i narušavanja temeljnog demokratskog postulata: birati i biti biran? Pitanje je svakako vrijedno pozornosti i sveobuhvatne analize, ali ne samo za lokalnu razinu vlasti, nego za sve razine vlasti u BiH. Također ovo je razlog više da se u BiH pristupi ozbiljnoj i cjelovitoj reformi izbornog zakonodavstva kojom bi se, umjesto parcijalnim i ad hoc rješenjima, sustavno i na demokratski način zaključila sva otvorena pitanja koja već dugo opterećuju politički život u BiH. U kontekstu izbornog zakona, tu prije svega mislim na obvezu da se provedu presude Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH vezano za Izborni zakon", naglasio je Vidović za "Nezavisne novine".

To što pojedini načelnici u BiH godinama ostaju na vlasti, iz "Transparency Internationala" u BiH gledaju dvojako. S jedne strane kažu da ti načelnici svakako imaju podršku građana. Ali, s druge strane, ističu da je većina primjera te dugogodišnje vladavine vezana za to da je opštinska kasa puna i da lokalna zajednica ima značajne vlastite prihode, a to će, kako kažu, rijetko ko propustiti.

"Taj fenomen je rezultat sistema izgradnje klijentelističke mreže u kojem se resursi, usluge ili povlastice distribuiraju od strane tih načelnika prema određenim pojedincima ili grupama u zamenu za političku podršku ili lojalnost. Tako funkcioniše sve, od podjele tendera podobnim firmama, do podjele grantova podobnim udruženjima i štimanja regulacionih planova podobnim investitorima. To mnogima daje značajnu prednost na izborima u odnosu na konkurenciju, a i tamo gdje dođe do promjene vlasti taj sistem i mrežu je teško demontirati", kaže za "Nezavisne novine" Srđan Traljić.

Resursi kojima raspolažu, navodi Traljić, najčešće se koriste u periodu izborne kampanje, kako bi se dobila podrška birača za novi mandat. A izborna kampanja je pred vratima.