Harbinja: Turizam i zaštita okoliša ne mogu jedno bez drugog

26.12.2011 |

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Izvor: Fena

Harbinja: Turizam i zaštita okoliša ne mogu jedno bez drugog

Fond za zaštitu okoliša FBiH u 2011. godini raspisao je javni konkurs za korištenje sredstava za realizaciju programa, projekata i sl. aktivnosti iz područja zaštite okoliša. Na konkurs su aplicirale pravne, fizičke osobe i osobe lokalne samouprave, javne ustanove i privredna društva s programima i projektima. Zbog toga smo odlučili da razgovaramo s direktorom Fonda za zaštitu okoliša FBiH Safetom Harbinjom.

Koje oblasti u zaštiti okoliša je obuhvatao konkurs?

- To je obuhvatalo upravljanje otpadnim vodama (izgradnja i sanacija kolektorskih mreža primarnih i sekundarnih, tretman otpadnih voda, monitoring otpadnih voda), poboljšanje korištenja otpadnih voda (zaštita izvorišta-vodozaštitne zone, rješavanje problema u vodosnabdijevanju, poticanje održivog korištenja prirodnih dobara-vode, zaštitu voda (zaštita voda, zaštita flore i faune, upravljanja vodama čija je implementacija u toku i jačanje javne svijesti o značaju zaštite voda.

Koliko sredstava je iz Fonda dodijeljeno?

- Na osnovu konkursa dodijeljena su sredstva od oko 19 miliona KM. Sredstva su dodijeljena u skladu s odredbama Zakona o Fondu za zaštitu okoliša FBiH, Pravilnika o uvjetima i načinu dodjela sredstava.

Koje su sljedeće aktivnosti koje planirate uraditi?

- Sljedeća aktivnost koja predstoji jeste sklapanje ugovora o dodjeli sredstava između korisnika fonda kojima su definisana međusobna prava i obaveze na realizaciji projekata za koja su odobrena sredstva. Fond će početi s primjenom Uredbe o vrstama i kriterijima za obračun naknade za zagađivače zraka. Očekuje nas implementacija dosadšnjih projekata. Zatim, otvaranje sredstava Fonda za finansiranje programa i projekata iz oblasti zaštite zraka, uspostava čiste proizvodne tehnologije, smanjenje štetnih emisija uzrak, uspostava sistema za kontrolu štetnih emisija i kontrola kvaliteta zraka ugradnjom filtera u proizvodne procese te mjerenje emisije štetnih plinova na mjestu ispusta. To je jedan jako intenzivan period priprema da bi se implementirala odluka koju je donijela Vlada Federacije BiH. Menadžment Fonda priprema i početak realizacije većih infrastrukturnih projekata od značaja za FBiH. Obratit ćemo se i fondovima EU da bismo zatvorili konstrukciju finansiranja za izgradnju tih projekata. Većinom su to postrojenja za pročišćavanje u koja je potrebno uložiti velike iznose novca. Potrebna nam je zakonska regulativa za zbrinjavanje animalnog, medicinskog, elektronskog i električnog otpada, guma i za zbrinjavanje opasnog otpada.

Koliko je bilo prijavljenih programa, projekata i sl. aktivnosti na konkursu?

- Prijavljeno je oko 350 projekata, a definitivno se finansira 150.

Koji su trenutno, najznačajniji projekti u oblasti zaštite okoliša?

- Evo izdvojit ćemo najkrupnije projekte čija je realizacija i najskuplja. Za projekt "Rekonstrukcija dijela fekalnog korektora Bjelašnica-Hadžići na dionici Mrazište-Radova voda i hotel Igman-Grkarica" odobreno je 1.500.000 KM. KJKP "Vodovod i kanalizacija" d.o.o. iz Sarajeva konkurirao je za ovaj projekt. Projekt Ministarstva prostornog uređenja, prometa i komunikacija i zaštite okoline Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) pod nazivom "Projekt zbrinjavanja infektivnog otpada iz zdravstvene djelatnosti na području ZDK-a" dobio je odobrenje za iznos do 1.100.000 KM. MARECO d.o.o. Neum za projekt "Glavni projekt za kolektore 3 i 4 s pripadajućim objektima u Neumu i njihovo uvezivanje u Regionalni kanalizacijski odvod- sistem Komarna-Neum-Mljetski kanal", s iznosom do 350.000 KM. Zatim, slijede projekti čija realizacija košta do 300.000 KM i manje od tog iznosa. Neki od tih projekata su: KJP ZOI 84- Olimpijski centar Sarajevo, za projekt: „Sanacija fekalne kanalizacije na Malom polju Igman“, s iznosom do 300.000 KM, Općina Doboj-Istok, za projekt: „Završetak III faze kanalizacije Klokotnica, Doboj-Istok“, s iznosom do 300.000, Općina Bihać, za projekt: „Projekt odvodnje i prečišćavanja otpadnh voda u Bihaću, Odvodnja oborinskih voda - I faza“ , s iznosom 300.000, Grad Mostar za projekt: „Zaštita izvorišta rijeke Bune“, s iznosom do 300.000, Općina Ilidža, za projekt "Rješavanje problema u vodosnabdijevanju područja Rakovica, s iznosom do 300.000, Općina Novi Grad, za projekt "Izvođenje radova na regulaciji potoka Buča potok-Treća faza", s iznosom do 300.000 KM itd.

Koji je najveći problem zaštite okoliša u FBiH?

- Puno je složenih problema koji su dugo vremena bili na margini rješavanja i oni su u velikoj mjeri nagomilavani. Sada nam je najvažnija briga oko zaštite vode i izvorišta voda i tretman otpadnih voda, odnosno pokušaj da putem procesa proizvodnje idemo na smanjenje i uštede. Predstoji nam jedna velika bitka za očuvanje pitke vode na područjima FBiH.

Kakav je odnos ljudi prema okolišu?

- Imamo jedan maćehinski odnos i pojedinaca i institucija prema prirodnim resursima. Rijeke su većinom pretvorene u fekalne kanale. Nedostatak filterskih postrojenja stvara probleme u svim segmentima. Narušena je flora i fauna, a da ne govorimo o zdravlju ljudi. Sarajevo ima visoki stepen zagađenja zato što koristi različite izvore energenata koji služe za zagrijavanje tokom sezone. Mi nećemo odustajati i nastavit ćemo s ugradnjom mjernih sistema, kontrolom ispusnog u granicama dozvoljenim po evropskim standardima. Sve to traži jedan ozbiljan metodološki pristup rješavanja tih problema.

Šta je potrebno uraditi da bi se zaštitio okoliš?

- Moramo u skladu s evropskim standardima pristupiti prikupljanju, zbrinjavanju i reciklaži u ambalažnom otpadu i u drugim vrstama otpada.

Osim apela da ljudi čuvaju svoj okoliš, na koji još način je moguće motivirati ljude da čuvaju svoju sredinu?

- Iskustvo pokazuje da je jedina meritorna mjera uz apel građanima da ne čine ono što šteti prirodi, ustvari kaznena mjera koja može biti destimulativna, ali i motivacijska. Kazna će svakog pojedinca natjerati da se ponaša prema oklišu onako kako to treba.

Kako potaknuti turizam?

- Turizam je sastavni dio okoliša i jedno bez drugog ne može. Kod nas je bitno zaštititi prirodu te stvoriti ekonomske preduvjete koji bi doveli do bolje posjećenosti onih sredina koje su turističi privlačne. Potrebno je uvesti i određene inovacije.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE VIJESTI