Pojava "upitnih" kandidata nije novost i svaki izbori iznjedre neka imena koja unose sumnju u kredibilitet izbornih procedura.
Nakon što su se i na ovim Lokalnim izborima pojavili kandidati "sumnjivih prošlosti", pojedinci koji se terete za ozbiljna krivična djela od kojih su neki tokom kampanje bili i u pritvoru, obratili smo se Centralnoj izbornoj komisiji za pojašnjenje zašto su takvi slučajevi mogući i ko snosi odgovornost kada se takva imena na listama uopće pojave.
Na pitanje da li kandidati koji apliciraju na izbore trebaju dostaviti potvrdu o nekažnjavanju iz CIK-a za Akta.ba kažu da ne trebaju.
Kandidati ne podnose potvrdu o nekažnjavanju
Nije nepoznanica da apsolutno svaki građanin BiH u slučaju da aplicira na neko radno mjesto iz sektora javne uprave mora dostaviti "svježu" Potvrdu o nekažnjanju kao dio eliminatorno uslovljene dokumentacije.
Na većini pozicija se traži i Izjava da osoba koja aplicira na javno radno mjesto nije predmet interesa Haškog tribunala.
To izgleda važi isključivo za "ostale" građane ali ne i za političke/izborne kandidate i za potencijalne funkcionere, niti one koji budu imenovani na neki mandat.
"Nadležnosti Centralne izborne komsije BiH propisane su članom 2.9 Izbornog zakona BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 23/01, 07/02, 09/02, 20/02, 25/02, 04/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32/10, 18/13, 7/14, 31/16, 41/20, 38/22, 51/22, 67/22 i 24/24). Uslovi i ograničenja za kandidovanje na izborima za sve organe na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini propisani su članom 1.6, 1.7, 1.7a, 1.7b, 1.8, 4.2, Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Iz navedenih odredbi proizlazi da kandidati nisu u obavezi dostaviti Potvrdu o nekažnjavanju prilikom podnošenja kandidature za učešće na izborima.", navode iz Sekterarijata CIK-a za Akta.ba.
Potpis kandidata "jači" od svih provjera
Pojašnjeno, trebaju samo dati ličnu Izjavu koja ne bude predmet provjera niti se u nju sumnja, samim tim, navodi neistine su dozvoljeni, bar u tom "kandidacijskom procesu".
"Napominjemo da, prilikom podnošenja kandidature, svaki kandidat podnosi svojeručno potpisanu i ovjerenu izjavu kojom, između ostalog, izjavljuje da nema smetnji za kandidiranje iz naprijed navedenih odredbi Izbornog zakona BiH.", odgovoraju iz CIK-a.
Nema posljedica ni odgovornosti
Obzirom da je CIK jedino tijelo koje revidira pristigle aplikacije za izborne liste (pored matičnih političkih stranaka), na pitanje ko zapravo snosi odgovornost u slučaju kada se desi da kandidati iz ove kategorije dospiju na liste (a usljed medijskog pritiska budu povučeni iz CIK-a nisu precizirali.
Čini se da ova odgovornost ne povlači posljedice ni po CIK ni po stranke koje takve kandidate nude "na odabir" građanima.
Na pitanje da li se stranke po saznanju takvih kandidata terete i za šta, takođe nisu odgovorili.
Nisu iz CIK-a precizirali ni kako se općenito pri apliciranju na izborne liste tretira prethodna kažnjivost i da li je ona i u slučaju da se otkrije tek trivijalnost kao ni da li postoji zakonska osnova za anuliranje/oslobađanje od krivične odgovornosti za procedure izbornih listi.
Čini se da svojeručno potpisana Izjava kandidata potpada pod taj "proces anuliranja" prošlosti.
Slučaj iz akcije SIPA-e nazvane "Incitat" a koje je predmet Ibro Berilo, kandidat na Lokalnim izborima 2024, aktuelni načelnik Općine Trnovo, upravo je bio razlogom pitanja kako mu je neometano omogućen nastavak kampanje.
On se naime, u skladu sa svojim pravom, poziva na presumpciju nevinosti iako je jasno da se nikoga ne privodi u zatvor iz neprovjerenih i neosnovanih razloga.
Činjenica je da je on ponovo izabrani načelnik. (društvo koje bira potencijalne osuđenike je snažan indikator ali ne i tema ovog teksta) .
"Ističemo da su članom 1.10 stav (1) Izbornog zakona BiH propisani uslovi kada izabranom članu organa vlasti na svim nivoima prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran, između ostalog, danom pravosnažnosti sudske presude kojom je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci ili duže, danom pravosnažnosti sudske presude kojom mu je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja određenog zanimanja, djelatnosti ili dužnosti koja predstavlja funkciju izabranog člana u organu vlasti i danom pravosnažnosti sudske presude kojom mu je izrečena kazna koja za pravnu posljedicu osude ima prestanak te službene dužnosti i prestanak tog radnog odnosa. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine po saznanju za postojanje uslova propisanih navedenim članom Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, postupa u skladu sa svojim nadležnostima.", stoji u odgovoru Sekretarijata CIK-a za Akta.ba.
Zloupotrebe položaja, zatvorski pritvori, osuđenici
Međutim, šta kada presumpcija nevinosti, prema kojoj se svako smatra nevinim za krivično djelo dok se pravosnažnom presudom suda ne utvrdi njegova krivica, izostane i kada se "barata" činjenicama?
Donekle je i jasno kako nekima koji nisu bili javno eksponirani i za koje se ne zna "pođe za rukom" da se kandidiraju "ispod radara" i da ne budu predmet provjere, ali kako objasniti kada se na listama i na funkcijama "pojave" oni za koje se "sve zna".
Poznato je, na primjer, da je aktuelni ministar FUP-a, Ramo Isak čak dva puta pravosnažno osuđivan sa zatvorskim kaznama (koje su bile uslovljene) zbog nasilnog ponašanja, da je iz MUP-a ZDK dobio otkaz zbog neprimjerenog ponašanja.
Njegove presude su "povlaštenim tretmanom" izbrisane iz evidencije i nisu mu smetale ni 2018. godine na izborima a ni ove godine.
Tako je već radio i u Skupštini ZDK, Parlamentu FBiH a danas je aktuelni "predvodnik" FUP-a.
Član 1.6 7 (1) Izbornog zakona kaže da "Nijedno lice koje je na izdržavanju kazne izrečene od Međunarodnog suda za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju, i nijedno lice koje je pod optužnicom Suda, a koje se nije povinovalo naredbi da se pojavi pred Sudom, ne može biti upisano u Centralni birački spisak, niti može biti kandidat (pojam kandidata u smislu ovog zakona odnosi se na lica oba pola), niti imati bilo koju imenovanu, izbornu ni drugu javnu funkciju na teritoriji Bosne i Hercegovine."
Ali, praksa je drugačija i činjenica da je neko izašao iz zatvora i "oslužio svoje" neovisno o gravidnosti krivičnog djela je dovoljno da anulira kažnjivost i učini pojedinca legitimnim za kandidaturu.
Tako je osuđeni ratni zločinac Fikret Abdić, na primjer, još 2016. godine prvi put osvojio mjesto načelnika, a reizabran je 2020. godine. Abdić je proveo oko deset godina u zatvoru nakon što je u Hrvatskoj osuđen zbog ratnih zločina nad Bošnjacima, a pušten je iz zatvora 2012. godine.
Miroslav Mićo Kraljević, kojem se u Sudu Bosne i Hercegovine sudi za najteže ratne zločine, osvojio je na zadnjim Lokalnim izborima ove godine treći mandat na mjestu načelnika Vlasenice.
Samo nek' je plata redovna
Upravo iz takve maljkavosti zakonskih pretpostavki i imamo slučaj da funkcioneri u BiH koji budu predmetom optužbi, uredno godinama primaju platu iako ne rade, iako su pritvoru, iako se brane sa slobode.
U tom ataku na javni budžet niko ne vidi veliki problem, nažalost.
Društvo je umorno od svih apsurda koji su ustaljena praksa a političkim akterima mogućnost da ne izgube pravo na plate u slučaju da i sami budu pozvani na odgovornost, jasno, odgovara.
Samovolja glasača iznad kriminalne prošlosti
Na pitanje da li je loš narativ Izbornog zakona bio jedini "krivac" za tu mogućnost da aktuelni ratni zločinci ili oni koji se terete za ratne zločine budu kandidati i izabrani za mandate, iz CIK-a takođe nisu imali odgovor.
Takođe, na pitanje koliko je po saznanju CIK-a u ovom trenutku aplikanata za koje se saznalo da bi mogli biti predmetom povlačenja s liste zbog mogućih optužbi, nismo dobili odgovor.
Novinari i građani detektivi
Kada kandidati za koje se ne otkrije sumnjiva prošlost prođu "ispod radara" i dobiju mandate, čini se da je odgovornost za otkrivanje sumnjive prošlosti isključivo na teretu pojedinaca/medija/javnosti.
Jer niko se prošlostima kandidata ne bavi. Ni političke stranke koje djeluju po principu "što lošiji to bolji" a ni institucije. Samo novinari i građani.
Imali smo slučajeve kada kandidati nakon što budu predmetom "javnog svjetla" povuku kandidature iz "izborne utrke".
Zadnji takav slučaj je sa Omerom Begovićem, bivšim direktorom OŠ Grbavica I, protiv kojeg je Općinski sud u Sarajevu potvrdio optužnicu zbog propusta u vezi sa suspendovanjem nastavnika osuđenog za bludne radnje nad maloljetnom osobom.
Na pitanje da li kandidati koji se kandiduju a poslije povuku kandidaturu zbog krivičnih djela/sumnjive prošlosti/aktuelnih optužbi potpadaju pod neke sankcije, da li im se zabrani buduća kandidatura, da li plaćaju određenu kaznu državi zbog administrativnog opterećenja i slično iz CIK-a nisu imali komentar.
Narušen integritet političkog sistema
Ustaljena praksa u kojoj osumnjičeni i optuženi za velika krivična djela "krase" kandidatske liste na izborima ili sjede u udobnim "funkcionerskim" foteljama, umnogome narušava integritet političkog sistema u BiH i utiče negativno na glasačko tijelo.
Sloboda i sama mogućnost kandidature osoba sa kriminalnim prošlostima, alarm su i poziv na temeljne reforme izbornih procesa i zakonodavstva ali i davanja većih ingerencija institucijama koje su prva adresa nadzora i kontrole političkih stranaka i njihovih aktera.
N.K.
