Zbog Vladine odluke firme će morati praviti nove poslovne kalkulacije za 2025.

Odluka o povećanju minimalne plate u Federaciji Bosne i Hercegovine na 1.000 KM za 2025. godinu izazvala je široku paletu reakcija među različitim društvenim akterima.

Sindikalne organizacije podržavaju ovu mjeru, ističući je kao ključnu za unapređenje životnog standarda radnika, dok poslodavci, posebno predstavnici malih i srednjih poduzetnika, izražavaju zabrinutost zbog potencijalnih negativnih efekata na poslovno okruženje.

Argumenti poslodavaca uključuju moguće povećanje operativnih troškova, smanjenje konkurentnosti i potencijalne negativne uticaje na zapošljavanje, dok sindikati ukazuju na nužnost povećanja minimalne plate u cilju smanjenja socijalne nejednakosti i osiguravanja dostojanstvenih uvjeta života za radnu snagu.

Istraživanje Akta.ba pokazuje da 78 posto poslodavaca smatra da će mjera negativno uticati na poslovanje zbog povećanja troškova, dok samo 10 posto vjeruje da neće biti uticaja. Radnici imaju različita mišljenja o ovoj odluci, a njena implementacija suočava se s izazovima u poslovnom sektoru.

Shodno tome, kako bismo pružili jasniji uvid u situaciju, istraženi su i drugi aspekti ove odluke koji se tiču poslovanja. Povećanje minimalne plate može stvoriti pritisak na finansije, ali postoje mogućnosti za prilagodbu poslovanja kroz različite strategije.

Haris Zejnilagić, direktor kompanije ARTANE d.o.o. čiji radnici već godinama imaju primanja iznad minimalne plate, smatra da povećanje minimalne plate na 1000 KM, iako dobronamjerno, donosi ozbiljne izazove za poslovnu zajednicu. Odluka, prema njegovim riječima, dolazi bez prethodnih konsultacija s obje strane, što dodatno otežava prilagodbu.

"Ni 1200 KM više nije iznos koji može osigurati dostojanstven život, posebno u kontekstu trenutne ekonomske situacije obilježene rastom inflacije, sve skupljim osnovnim potrepštinama i općim povećanjem troškova života. Ipak, problematično je što je ovakva odluka donesena bez konsultacija s ključnim akterima. Nedostatak dijaloga dodatno otežava prilagodbu poslovne zajednice novim uslovima, što nije prihvatljivo u zdravom i održivom ekonomskom sistemu", ističe Zejnilagić.

Na osnovu trenutnih okolnosti, postavlja se pitanje zašto se sve više stvara klima negativnog mišljenja prema poslodavcima, dodaje Haris Zejnilagić.

U posljednjim godinama, poslodavci su suočeni s brojnim izazovima, od ekonomskih nestabilnosti do promjena u zakonodavstvu i tržišnim uvjetima: "I ja sam bio radnik prije tri godine, i kroz to iskustvo razumijem mnoge izazove s kojima se radnici suočavaju. Međutim, važno je shvatiti da ako nema poslodavaca, neće biti ni radnih mjesta, a samim tim ni radnika. Negativna klima javnosti prema poslodavcima danas je neshvatljiva, jer se često zanemaruje ključna uloga koju poslodavci imaju u održavanju ekonomije i stvaranju radnih mjesta. Poslodavci su ti koji omogućavaju razvoj kompanija, zapošljavanje radne snage i otvaranje novih mogućnosti za ekonomski rast", smatra Zejnilagić.

Prema njegovim riječima, prioritet bi trebao biti poboljšanje poslovnog ambijenta, smanjenje poreza i doprinosa, koji su među najvećima u Evropi, te povećanje podrške izvoznim sektorima.

Jedan od ključnih problema, kako navodi, jeste potreba za ponovnim kalkulacijama i prilagođavanjem poslovnih planova za 2025. godinu."Ono što je problem jeste što se moraju vršiti ponovne kalkulacije u smislu da se ne možemo osloniti na plan iz oktobra 2024. godine. Sve što smo isplanirali sada treba iznova analizirati," ističe Zejnilagić.

Dodaje da je do sada svojim radnicima osiguravao plate iznad minimalnih zakonskih normi, ali da nova odluka značajno mijenja omjere unutar firmi. "Dok je minimalna plata bila 640 KM, radnici su kod mene zarađivali minimalno 1000 KM, pa i više. Sada je nerealno da nekome dam 1200 KM ako je minimalac 1000. Ne znam kako će to uticati na njihovo zadovoljstvo i motivaciju", kaže on.

Posebno se osvrće na izazove s kojima će se suočiti mali poduzetnici i obrtnici, za koje ovakve odluke mogu značiti i zatvaranje biznisa. "Moj zaključak je da će se ova odluka najviše odraziti na male poduzetnike i obrtnike, koji nemaju dovoljno kapaciteta da apsorbuju dodatne troškove. Nemam problema s prilagođavanjem zakonu – prilagodio sam se svakom do sada – ali istinski me brine budućnost malih obrta. Bez adekvatne podrške i smanjenja fiskalnih opterećenja, mnogi bi se mogli suočiti s poteškoćama".

Dok Vlada tvrdi da je cilj ovakvih mjera poboljšanje položaja radnika, poslodavci upozoravaju da bez dodatnih reformi, poput smanjenja doprinosa i poreza, efekti ovakvih odluka mogu biti kratkoročni i kontraproduktivni. Ključno je osigurati balans koji će omogućiti i radnicima i poslodavcima da zajedno napreduju u izazovnim ekonomskim uvjetima.