Bojkot prodavnica zbog visokih cijena i koliko je realan takav scenarij u BiH?

Na društvenim mrežama pokrenuta je inicijativa za bojkot prodavnica, benzinskih pumpi, kafića i restorana u Bosni i Hercegovini, u petak, 31. januara. Razlog je, kako je navedeno, enormni i neopravdani porast cijena, prije svega životnih namirnica i energenata. "Bojkot zbog visokih cijena, jedan dan ne kupuj ništa", stoji u pozivu. Međutim, koliko je to realno i šta na sve to kažu građani, ali i ekonomski stručnjaci?

"Bojkot zbog visokih cijena, jedan dan ne kupuj ništa". Tako glasi poziv na bojkot prodavnica, benzinskih pumpi, kafića i restorana, koji se počeo širiti društvenim mrežama u Bosni i Hercegovini. U pojedinim onlajn anketama, više od 90% ispitanika je podržalo ovakvu inicijativu. Podržavaju je i građani, međutim, smatraju da to neće dati jače efekte osim poruke koja se može poslati trgovinskim lancima.

Sve je počelo u susjednoj Hrvatskoj, gdje je takođe putem društvenih mreža proširen poziv na bojkot trgovina, a sve zbog visokih cijena i troškova života. Poreska uprava Hrvatske je registrovala pad broja računa i iznosa istih, ne samo u prodavnicama prehrambenih proizvoda, nego svih ostalih djelatnosti.

Savez samostalnih sindikata BiH objavio je da sindikalna potrošačka korpa koju su izračunali za decembar 2024. iznosila 3.114,95 KM. Pokrivenost potrošačke korpe prosječnom platom u Federaciji BiH iznosio je 45,43 odsto. Iz Saveza samostalnih sindikata ne isključuju mogućnost bojkota u Bosni i Hercegovini.

"Na Balkanu neke pojave koje se dešavaju u susjednim zemljama bukvalno se prelijevaju iz zemlje u zemlju, tako da ne bi me iznenadilo da se ta akcija koja je u Hrvatskoj pokrenuta da se desi i u Bosni i Hercegovini", rekao je Adis Kečo iz Saveza samostalnih sindikata BiH.

Ekonomisti smatraju da je bojkot legitimna stvar potrošača, sa ciljem da se prenesu poruke. Bojkot je vezan za politiku cijena a pitanje je da li ta politika dugoročno reaguje na sam bojkot ili intenzivnije reaguje na druge uticaje poput konkurencije ili geopolitičkih prilika, kaže za BHRT Admir Čavalić, ekonomista i zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH. Dodaje da problem u Bosni i Hercegovini predstavljaju fiskalni nameti.

"Pitanje je koja je snaga tu potrošačkog bojkota pogotovo ako znamo da se ta potrošnja na mjesečnom nivou niveliše kao takva, odnosno prebaci se na dan prije ili dan poslije. Mislim da je najvažnija stvar ovog potrošačkog bojkota to što on šalje poruku a to je poruka nezadovoljstva cijenama i cjenovnom politikom", ističe Čavalić.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, cijene u novembru 2024. bile su više za 1,5 odsto u odnosu na isti mjesec 2023. Ukupna stopa inflacije je niža od dva odsto, što je znatno niže od ne tako davno dvocifrene stope. Cijene ipak rastu.