Vlada FBiH pokreće inicijativu za pregovore o slobodnoj trgovini sa SAD-om

Na današnjoj sjednici održanoj u Tuzli, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, postupajući po prijedlogu federalnog premijera Nermina Nikšića, usvojila je Zaključak kojim prihvata Informaciju o mogućim posljedicama najavljenog uvođenja američkih carina prema BiH, te uputila Inicijativu za pokretanje pregovora o sklapanju Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Zaduženje za potpisivanje teksta Inicijative preuzeo je premijer Nikšić, dok će Generalni sekretarijat Vlade FBiH dokument proslijediti Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.

Prema sadržaju Inicijative, od predsjedavajuće Vijeća ministara BiH traži se da, u okviru zakonskih ovlaštenja Vijeća, inicira aktivnosti usmjerene ka potencijalnom zaključivanju sporazuma sa SAD-om, pri čemu je potrebno voditi računa o odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te ostalim obavezujućim aktima između Bosne i Hercegovine i Evropske unije.

Američke carine – kontekst i moguće posljedice

U usvojenoj Informaciji navodi se da su Sjedinjene Američke Države 2. aprila 2025. godine donijele odluku o uvođenju univerzalnih carina u iznosu od 10 posto na sve uvezene proizvode, a dodatne carinske stope primijenjene su na zemlje s kojima SAD bilježi trgovinski deficit. Za robu iz Bosne i Hercegovine predložena je carina od 35 posto.

Iako je 9. aprila donesena odluka o suspenziji ovih mjera na 90 dana, njihovo potencijalno stupanje na snagu, prema zaključcima iz Informacije, može imati višestruke negativne posljedice kako na svjetsku, tako i na bh. ekonomiju.

Statistički podaci ukazuju da trgovinska razmjena sa SAD-om čini otprilike jedan posto ukupne vanjskotrgovinske aktivnosti BiH. U toku 2024. godine izvoz u SAD iznosio je 234,5 miliona konvertibilnih maraka, dok je vrijednost uvoza bila 190 miliona KM. Prema analizi baziranoj na Eurostat metodologiji, BiH u ovoj razmjeni bilježi trgovinski deficit.

Direktni i indirektni uticaji na bh. privredu

U Informaciji je dodatno naglašeno da bi najavljene mjere, iako privremeno suspendovane, mogle imati dugoročne posljedice. Direktni uticaj bio bi najizraženiji u sektoru namjenske industrije, a zatim bi pogođeni bili i metalni i elektro sektor, hemijska, prehrambena i drvna industrija.

S obzirom da su carine usmjerene i na članice Evropske unije, što uključuje i najznačajnijeg trgovinskog partnera Bosne i Hercegovine, očekuje se da će indirektni efekti biti još izraženiji, prvenstveno kroz pad potražnje za proizvodima i uslugama iz BiH.

Poziv na hitnu diplomatsku akciju

Ne isključujući mogućnost ponovne aktivacije najavljenih carinskih mjera, Vlada Federacije smatra da je ključno što prije pristupiti dijalogu sa Sjedinjenim Američkim Državama, kako bi se pronašla rješenja od obostrane koristi. SAD su istaknute kao dugogodišnji saveznik i prijatelj Bosne i Hercegovine, što dodatno naglašava važnost izgradnje stabilnih i otvorenih trgovinskih odnosa.