
25.04.2025 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: Akta.ba
Kroz Forum žena za razvoj, u Sarajevu je održan događaj "Feministička ekonomija na djelu: pravni, finansijski i poduzetnički uvidi".
Kroz Forum žena za razvoj, u organizaciji Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP), u Sarajevu je održan događaj "Feministička ekonomija na djelu: pravni, finansijski i poduzetnički uvidi", koji je okupio ključne aktere iz oblasti prava, ekonomije i rodne ravnopravnosti.
Događaj je stavio u fokus feminističku ekonomiju kao pristup koji u središte ekonomskih politika postavlja brigu, jednakost i dostojanstvo, a predstavio je i inovativne analize koje nude konkretne mjere za smanjenje rodnog jaza u prihodima, usklađivanje sa EU direktivama i jačanje ženskog poduzetništva. Time je otvoren prostor za sistemske promjene koje će omogućiti veću ravnopravnost žena u ekonomskom životu Bosne i Hercegovine.
RODNI JAZ U PRIHODIMA
Prema rezultatima studije predstavljene tokom foruma, muškarci zaposleni u institucijama BiH u prosjeku zarađuju 10% više od žena, dok žene s najnižim platama primaju čak 8,5% manje u odnosu na muške kolege. Kada se u obzir uzmu naknade za odvojeni život i prevoz – koje u većem broju slučajeva ostvaruju muškarci – jaz u ukupnim prihodima dodatno se produbljuje. Također, žene čine tek trećinu imenovanih zvaničnika u javnoj upravi, što dodatno potvrđuje postojanje dubokih strukturnih nejednakosti.
"Feministička ekonomija nas podsjeća da budžeti, zakoni i javne politike nikada nisu neutralni – oni ili produbljuju nejednakosti, ili ih uklanjaju. Danas predstavljene analize nude praktične korake za sistemsku promjenu. Naša poruka je jasna: društva i ekonomije koje uključuju žene – napreduju", poručio je Renaud Meyer, rezidentni predstavnik UNDP-a u BiH.
Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH, Samra Filipović-Hadžiabdić, naglasila je da analize otvaraju prostor za konkretne institucionalne pomake: "Ove analize otvaraju prostor za nova partnerstva i institucionalne promjene koje će našu zemlju približiti EU, ali najvažnija vrijednost leži u tome što stvaramo prostor za sve žene koje se suočavaju sa svakodnevnim izazovima u radnom okruženju."
Prof. dr. Fatima Mahmutćehajić upozorila je da zakoni sami po sebi nisu dovoljni: "Pravna rješenja su važna, ali nisu dovoljna ako iza njih ne stoji volja, institucionalna i politička podrška, i spremnost da se čuje svaka žena kojoj sistem nije dao priliku."
NOVI ALAT ZA ŽENSKO PODUZETNIŠTVO
Jedna od važnih tačaka događaja bilo je predstavljanje Ženskog poslovnog navigatora, alata namijenjenog podršci ženama koje žele pokrenuti vlastiti biznis. "Ženski poslovni navigator koji objavljujemo danas nije samo alat – to je saputnik za svaku ženu koja razmišlja o pokretanju biznisa. On joj daje samopouzdanje, informacije i konkretne korake, jer poduzetništvo ne počinje s kapitalom, nego s idejom i podrškom koja tu ideju može pretvoriti u stvarnost", istakla je Adela Ramić, ekspertica za žensko poduzetništvo.
Događaju su prisustvovali predstavnici zakonodavnih tijela, pravosuđa, akademske zajednice, civilnog društva i poslovnog sektora, s ciljem da se podstaknu konkretne akcije ka smanjenju rodnog jaza u platama, jačanju ženskog poduzetništva i unapređenju ravnoteže između poslovnog i privatnog života.
Forum žena za razvoj predstavlja dinamičnu platformu koja okuplja više od 2.000 stručnjakinja, liderki i aktivistkinja iz različitih sektora s ciljem oblikovanja politika i rješenja koja omogućavaju stvaranje pravednijeg i ravnopravnijeg društva. Kroz saradnju ekonomistica, predstavnica akademske zajednice, nevladinih organizacija i poslovnih liderki, Forum promiče feminističku ekonomiju kao pragmatičan pristup koji teži ne samo ekonomskom osnaživanju žena, već i transformaciji društvenih normi koje oblikuju svakodnevni život.
Ove studije i diskusije predstavljaju važan korak ka sistemskoj promjeni koja će omogućiti pravedniju raspodjelu resursa, vremena i moći u bh. društvu.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.