Prinudna naplata poreza: Mogućnost plaćanja i na rate

Zbog nedovoljne upućenosti o načinima, ali i odgodi plaćanja javnih prihoda, Privredna komora Kantona Sarajevo organizirala je radionicu o temi "Prinudna naplata poreza, doprinosa i drugih javnih prihoda u Federaciji BiH". Cilj današnje radionice je objasniti i informisati porezne obveznike sa kompletnim postupkom provođenja prinudne naplate, kao i sa supsidijarnom i solidarnom odgovornošću fizičkih ili pravnih lica za dug poreznog obveznika.

Prema riječima Midhata Arifovića, direktora Porezne uprave Federacije BiH, donošenjem Zakona o Poreznoj upravi Federacije BiH i Pravilnika o procedurama prinudne naplate poreznih obaveza izvršeno je usklađivanje u navedenoj oblasti sa propisima koje koriste države, članice Evropske unije i ujedno to je prva oblast iz nadležnosti rada Porezne uprave Federacije BiH kod koje je izvršena reforma. On je, govoreći o prinudnoj naplati, ukazao na mogućnost odgođenog plaćanja duga po osnovu poreznih obaveza na period od šest mjeseci do pet godina, kao i na mogućnost plaćanja na rate, s obzirom da o ovim pogodnostima sklapanja sporazuma porezni obveznici uglavnom nisu dovoljno upoznati.

Naime, zakonski propisi odobravaju povlasticu na osnovu koje porezni obveznici mogu sa nadležnima u Poreznoj upravi zaključiti sporazum o odgođenom plaćanju duga. U izvanrednim situacijama i ukoliko su ispunjeni propisani uslovi, prolongira se izmirivanje obaveza na određeni rok, što koristi poslodavcima u slučajevima kada pokušavaju spasiti svoje poslovanje.

Nešto više o mjerama prinudne naplate, ali i mogućnostima odgođenog plaćanja govorila je Jasminka Mehović, pomoćnica direktora za prinudnu naplatu javnih prihoda. Ona je istakla da se trenutno sve mjere prinudne naplate primjenjuju, a posebno su poznate zabrana transakcija preko računa poreznog dužnika, uspostavljanje hipoteke, zapljena i prodaja zaplijenjene imovine i druge mjere.

U postupku prinudne naplate dug se uvećava, prvenstveno za troškove od pokretanja postupka prinudne naplate, koji iznose 5% od dugovanja, a minimalno 100 KM, kao i za obračun zateznih kamata koje po sadašnjim propisima iznose 0,04% dnevno.