Presuda o ljekarima u FBiH podigla prašinu: Imaju li pravo na povrat novca?

Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine donio je presudu kojom mijenja dosadašnju sudsku praksu i pravno shvatanje u vezi sa vraćanjem isplaćenih plaća ljekara specijalizanata.

Prema novoj pravnoj interpretaciji, isplaćene bruto plaće i druge naknade koje proizilaze iz radnog odnosa ne mogu se smatrati troškovima specijalizacije, čak i ako je takva obaveza ranije bila ugovorena između zdravstvenih ustanova i specijalizanata.

Tim povodom, portal Akta.ba je razgovarao s Ervinom Mujkićem, stručnjakom za zdravstveno pravo, koji je detaljno pojasnio značaj ove presude, njen mogući utjecaj na zdravstveni sistem, specijalizante i buduću pravnu praksu.

Šta ova presuda zapravo znači?

Specijalizacija je najznačajniji oblik stručnog usavršavanja mladih ljekara, kojom stiču znanja i vještine za samostalan rad u određenim granama medicine. Većina specijalizanata je u radnom odnosu u zdravstvenim ustanovama koje ih, putem javnih konkursa, biraju za specijalizaciju, a sami troškovi specijalizacije – od plata do edukacije – regulišu se ugovorima.

Vrhovni sud FBiH je donedavno tumačio da ljekari koji prije isteka ugovorenog roka napuste ustanovu moraju vratiti isplaćene bruto plaće, naknade za prijevoz, ishranu, regres i druge troškove vezane za njihovu specijalizaciju.

Taj stav, kako objašnjava Mujkić, bio je vrlo problematičan jer je izazivao razlike u tretmanu ljekara i otvarao prostor za diskriminaciju, budući da su ustanove imale različite modele i dužine ugovornih obaveza – od jednakog perioda koliko je trajala specijalizacija do dvostrukog roka obaveznog ostanka.

Nova pravna praksa: Vrhovni sud mijenja kurs

Prema najnovijem pravnom shvatanju Građanskog odjeljenja Vrhovnog suda FBiH, isplaćene plaće i druge naknade iz radnog odnosa ne mogu se više smatrati troškovima specijalizacije. U skladu s tim, donesena je presuda kojom je ukinuta odluka kojom je jedan ljekar bio obavezan vratiti oko 100.000 KM zdravstvenoj ustanovi, a predmet je vraćen na ponovno suđenje.

Mujkić komentariše ovu presudu kao očekivanu promjenu, budući da su najviši sudovi u regionu već zauzeli slične stavove. Međutim, upozorava da se radi o kompleksnom pitanju koje nije adekvatno pravno regulisano u važećim propisima.

"Sud danas potpuno iste propise interpretira i primjenjuje drugačije nego prije. Posljedice ovakvog stava zavise od institucionalnog odgovora i redefiniranja odnosa između specijalizanata i zdravstvenih ustanova", kazao je Mujkić.

Da li ovo znači kraj obaveze vraćanja novca?

Ne nužno. Mujkić objašnjava da se ova presuda odnosi samo na konkretan slučaj i ne djeluje automatski na sve druge ugovore. Svi postojeći ugovori ostaju na snazi dok ih obje strane ne izmijene ukoliko za to postoji saglasnost.

"Presuda ne oglašava druge ugovore ništavim. Međutim, daje jasan signal kako će Vrhovni sud odlučivati u budućim predmetima. Zdravstvene ustanove bi trebale preispitati postojeće ugovore", dodaje Mujkić.

Odlazak ljekara: uzrok nije bio ugovor

Mujkić naglašava da zdravstvene ustanove imaju obavezu osigurati uslove za obavljanje svoje osnovne društvene zadaće, a to je zaštita zdravlja stanovništa, što uključuje i optimalan broj ljekara specijalista u skladu sa standardima i normativima i stvarnim potrebama stanovništva. Ako znamo da specijalizacije traju i do šest godina, jasno je da ih je potrebno blagovremeno planirati, dodijeliti i realizirati kako bi se osigurao kontinuitet u pružanju usluga zdravstvene zaštite. Nepoštivanje ugovorene obaveze ljekara da ostane na radu u zdravstvenoj ustanovi određeni vremenski period može dovesti do težeg poremećaja u organizaciji procesa rada. Štetu koja tako nastane ne trpe samo zdravstvene ustanove, nego i svi mi kao njihovi pacijenti, odnosno društvo u cjelini.

"Neko od advokata je u komentaru na ovu presudu Vrhovnog suda rekao nešto u smislu da je ovom presudom zaustavljena praksa zbog koje smo gubili mlade ljekare. To je vrlo čudan i svakako pogrešan stav. Sporni ugovori, koliko god bili nemoralni, pa evo sad i dijelom nezakoniti, sigurno nisu bili uzrok odlaska mladih ljekara. Ti uzroci se trebaju tražiti na sasvim drugom mjestu. Još važnije, ova presuda sigurno neće zaustaviti taj odlazak, nego će ga, naprotiv, olakšati, jer su ti ugovori bili značajna otežavajuća okolnost onima koji su namjeravali otići. Stoga potencijalne posljedice ove presude treba posmatrati i u tom kontekstu", pojasnio je, dodajući da je ipak, najvažnije od svega je da svi akteri unutar zdravstvenog sistema prepoznaju ovaj trenutak kao priliku da se konačno reformira sistem specijalizacija na način da to bude u korist i na zadovoljstvo svih.

"Svi trebaju shvatiti da prisila i ucjene nisu dobar način da se ljekari zadrže i da pristup ovom problemu mora biti potpuno drugačiji. Ljekari i zdravstvene ustanove nisu i ne smiju biti na suprotnim stranama, već moraju svoje odnose urediti tako da svako preuzme svoj dio odgovornosti za funkcioniranje sistema. Želim da vjerujem da će konačna posljedica ove presude biti jedan novi i puno bolji sistem", kazao je.

Šta je s onima koji su već vratili novac?

Jedno od pitanja koje se nameće nakon nove presude Vrhovnog suda Federacije BiH jeste – da li ljekari koji su u prethodnim godinama već vratili novac, uključujući i isplaćene plaće, sada imaju pravo da traže povrat tih sredstava?

Prema riječima Ervina Mujkića, na ovo pitanje nije moguće dati univerzalan odgovor, jer zavisi od okolnosti svakog konkretnog slučaja i načina na koji su pravomoćne presude donesene.

"Ovo je vrlo zanimljivo pitanje na koje nije moguće dati univerzalan odgovor, jer to u najvećoj mjeri zavisi od specifičnih okolnosti svakog konkretnog slučaja. Federalni Zakon o parničnom postupku dozvoljava određene vanredne pravne lijekove i u pravomoćno završenim postupcima, ali pod strogo definiranim uslovima i relativno kratkim rokovima", pojasnio nam je.

Da li niži sudovi moraju poštovati novo pravno shvatanje?

Iako je Vrhovni sud FBiH zauzeo novi stav, to ne znači da su svi sudovi nižeg nivoa automatski vezani tim shvatanjem. Mujkić pojašnjava da u našem pravnom sistemu sudska praksa nije neposredan izvor prava, te da sudovi presuđuju isključivo na osnovu zakona.

"U našem pravnom sistemu, sudska praksa nije neposredan izvor prava i naši sudovi sude na osnovu zakona. Predmetno pravno shvatanje Građanskog odjeljenja Vrhovnog suda Federacije BiH predstavlja stav kojeg će se Vrhovni sud Federacije BiH dosljedno držati, a prema nižim sudovima, kantonalnim i općinskim, ono je upućujućeg karaktera. Dakle, ono nije obavezujuće za niže sudove, nego prema njima djeluje snagom vlastite uvjerljivosti", kazao je.

Ipak, naglašava, u praksi niži sudovi uglavnom prihvataju pravna shvatanja viših sudova, pa očekuje da će i u ovom slučaju to biti pravilo.

"Međutim, u pravilu niži sudovi prihvataju pravna shvatanja donesena od strane viših sudova i uvjeren sam da će takav slučaj biti i sa ovim pravnim shvatanjem", mišljenja je.

Mogu li zdravstvene ustanove tražiti druge vrste naknade?

Iako nova presuda onemogućava potraživanje plaća kao dijela troškova specijalizacije, to ne znači da su zdravstvene ustanove potpuno bez instrumenata zaštite. Neke su se, prema riječima Mujkića, već ranije prilagodile i izmijenile ugovore sa specijalizantima.

"Da, svakako da postoji. Zapravo, neke zdravstvene ustanove su već odavno izmijenile ugovore koje zaključuju sa specijalizantima, pa su u tim ugovorima sasvim drugačije ugovoreni odnosi ugovornih strana u slučaju raskida ugovora prije isteka ugovorenog perioda, pri čemu se uopće ne pominje obaveza vraćanja isplaćenih bruto plaća", kazao je.

U novim modelima, pojašnjava, trošak se definiše kroz objektivnije i preciznije parametre, čime se izbjegavaju problemi i pravne nejasnoće.

"U nekim od tih ugovora je ugovorena obaveza naknade štete čiji se iznos procjenjuje prema određenim objektivnim kriterijima, u drugim je ugovorena ugovorna kazna u određenom iznosu, itd", pojasnio je.

Mujkić upozorava da razlike u postupanju prema ljekarima koji su u istoj pravnoj situaciji dodatno ukazuju na potrebu za ujednačavanjem prakse i preciznijim pravnim okvirom.

"Ovakve razlike u postupanju su zapravo samo još jedan od razloga zbog kojih je apsolutno neophodno iskoristiti ovaj trenutak da se svi akteri u zdravstvenom sistemu posvete rješavanju nagomilanih problema u oblasti specijalizacija i kreiranju sasvim novog koncepta", mišljenja je.

Vrijeme je za širu reformu

Na kraju, Mujkić poručuje da sistemski problemi specijalizacija ne završavaju na pitanju vraćanja plaća. Ističe da postoji mnogo više problema koji tište specijalizante i zdravstveni sistem u cjelini.

"U tom smislu, potrebno je naglasiti da sporni dijelovi ugovora nikako nisu jedini problem koji opterećuje oblast specijalizacija i pravni status specijalizanata. Postoje i brojni drugi problemi o kojima se mora otvoriti diskusija, a za koje bi nam trebalo puno više i vremena i prostora", rekao je.

Zato ovaj trenutak vidi kao važnu priliku da se sistem temeljno reformiše, uz uključivanje struke, zakonodavne vlasti i svih nadležnih institucija.

"Ovaj trenutak vidim kao odličnu priliku da struka iznese nove ideje, a uvjeren sam da ih ima, kao i da imamo dovoljno kapaciteta da ih prihvatimo, primjenimo i značajno unaprijedimo položaj ljekara i drugih zdravstvenih radnika", zaključio je Mujkić u razgovoru za Akta.ba.

E.K.