BiH prva u svijetu pokreće proizvodnju goriva iz graška?

Proizvodnja ekološkog goriva etanola iz stočnog graška, prvi projekt ovakve vrste u svijetu, mogao bi uskoro početi u BiH. Iako, zvuči pomalo nadnaravno da bi inovativni projekt ovakve vrste uopće mogao zaživjeti u našoj zemlji, prema riječima Milene Ljubičić, projekt menadžerice u Univerzitetsko preduzetničkom centru Banja Luka i koordinatorice ovog projekta, ideja i investitori postoje, a za njegovu realizaciju, trebat će potpora šire društvene zajednice i nadležnih ministarstva.

Naime, ova inicijativa došla je od investitora iz Švedske, koji je podrijetlom iz BiH, koji je spreman uložiti sredstva u ovoj projekt. Osim njega interes je iskazao i jedan investitor iz Norveške.

Ono što ovaj projekt čini inovativnim je upotreba graška kao sirovine za proizvodnju etanola,(za što su se do sada koristile druge kulture) kao i stočne hrane i briketa. Projekt bi se trebao provoditi u fazama, a prava bi trebala biti izgradnja fabrike za preradu stočnog graška u ove komponente.

Studija izvodljivosti i investicijski plan za njenu izgradnju bi trebali biti završeni do kraja godine, a pokretanje prvih aktivnosti na izgradnji fabrike ovisit će od brzine dobivanja svih potrebnih dozvola, glavne rak rane svi investitora koji započinju projekte u našoj zemlji.

Dvije općine u igri za izgradnju postrojenja

Zbog ovih razloga za izgradnju postrojenja su u razmatranju dvije općine. Ljubičić ističe da je interes pokazala Banja Luka ali i općina Kozarska Dubica u kojoj jedno od državnih poduzeća na raspolaganju ima građevinsko zemljište koje bi bilo pogodno za smještanje takvog jednog postrojenja. Ipak, studijom izvodljivosti, koja se treba uraditi, utvrdit će se gdje je najisplativije da se gradi. Pri odluci će se uzeti u obzir i brzina izdavanje dozvola i ostale papirologije. Najveći problem s kojim će se morati suočiti je pitanje postoje li dovoljne količine graška za proizvodnju te činjenice da se u on u BiH trenutno ne proizvodi u dovoljnim količinama. Izgradnja ovog postrojenja bi trebala biti poticaj poljoprivrednicima za povećanje uzgoja ove kulture, ali i osigurati njen plasman.

Svi ti detalji i prethodna istraživanja će biti razrađena sa Poljoprivrednim institutom u Banja Luci, Republičkom agencijom za mala i srednja poduzeća RS i Ministarstvom znanosti i tehnologije Republike Srpske.

Bit će potrebno odabrati sorte koju je najpogodnije sijati za ove svrhe, i odrediti ostale specifikacije, te dogovoriti se s poljoprivrednicima oko proizvodnje za koju s njihove strane, kako saznajemo, već postoji veliki interes. Bitno je i pitanje zemljišta jer će za ovu proizvodnju biti potrebne površine od 4000 hektara, a trenutno je pod ovom kulturom tek 900 hektara zemljišta.

Pozitivni efekti za poljoprivredu

Zanimljivost projekta je što će imati višestruke pozitivne efekte za poljoprivredu. Tako, grašak , ali i sve mahunarke, djeluju kao zamjena za đubrivo, te time poljoprivrednici mogu postići velike uštede koje bi išle za ovu svrhu. Osim toga ovim bi se sami prinosi poboljšali prirodnim putem. "Ovo je samo jedan od višestrukih efekata koje očekujemo. Naime, u slučaju da je zemljište kiselo uzgoj grašaka ga može popraviti tako da se nakon toga može koristiti za druge kulture", naglašava Ljubičić.

Iako u svijetu postoji vječita dilema oko pitanja treba li poljoprivredno zemljište koristiti za uzgoj žitarica za proizvodnju goriva ili hrane, koordinatorcia ovog projekta, kaže da da oni nemaju taj problem. Oni ne idu na uštrb neke kulture nego prave bolje uvjete za uzgoj drugih kultura. Naime, grašak se ne može se kontinuirano uzgajati nego se moraju praviti pauze. "Samim tim nećemo naštetiti proizvodnji drugih kultura", objašnjava Ljubičić.

Pored činjenice da će se ovim otvoriti nova radna mjesta priča oko graška trebala bi utjecati na razvoj poljoprivrede ali i cijelog lanca djelatnosti. Tu je prije svega mašinska industrija koja bi, kako je planirano, trebala biti uključena u proizvodnju dijelova za ovo postrojenje.

Danijela Kozina