Porazni podaci: Skoro polovica zaposlenih u BiH radi posao za koji se nisu školovali

Skoro svaka druga zaposlena osoba u BiH radi posao za koji se nije formalno obrazovala. Ovaj veliki nesrazmjer u segmentu obrazovanja i zapošljavanja pokazuje svu neefikasnost našeg obrazovnog sustava.

Emir Dervišević, koordinator projekta Prilika Plus, kojemu je osnovna svrha razvoj i uvođenje inovacija unutar sektora neformalnog obrazovanja s ciljem poboljšanja usklađenosti znanja i vještina radnika sa potrebama poduzeća, kaže da danas kompanije trebaju menadžere događaja, call agente i sl. te da ove profile zaposlenika ne mogu dobiti ni iz jedne obrazovne institucije u BiH, bilo javne ili privatne.

Sa druge strane veliki je broj onih koji su završili fakultete društvenih i humanističkih znanosti, a koji odmah po završetku školovanja idu na zavode za zapošljavanje.

Zbog svega navedenog, Dervišević smatra, da je potrebno što hitnije u BiH uspostaviti sustav neformalne edukacije koji će i privatnom i javnom sektoru donijeti određenu dobrobit. Uvođenjem specifičnih mehanizama edukacije i obuke, poslodavci i zajednica imat će više šanse da dođu do adekvatne, energične i fleksibilne radne snage, te bi na taj način povećali vlastitu konkurentnost.

Dervišević navodi da Italija i Grčka prednjače u nesklađenosti između obrazovanja i zahtjeva tržišta, te da je i to jedan od uzroka sadašnjih recesijskih problema u ove dvije zemlje. Iako su pri vrhu te liste i skandinavske zemlje one imaju dobro razvijen sustav neformalnog obrazovanja čime uspijevaju svoju ekonomiju držati na visokoj razini.

Iskustva drugih zemalja, navodi on, pokazuju također da treba doći do određenog planiranja i praćenja potreba unutar kompanija za određenim kadrom. Potrebno je, navodi, da sektorski predstavnici udruženja poslodavaca u gospodarskim komorama na svim razinama iskomuniciranju prema nadležnim organima zahtjeve za tim koje profesije i vještine očekuju da će imati njihovi potencijalni radnici kada izađu iz obrazovnih institucija.

"Ne može se problem svesti na to da javni sektor nije zainteresiran za takve promjene. Smatram da i privatni sektor mora izaći sa svojim zahjevima prema javnom sektoru te da je to pretpostavka bilo kakvog uspjeha u ovom smislu. Ukoliko bi se bar u nekoliko dominantnih sektora kao što je poljoprivreda, droprerada, turizam napravili pomaci u ovom smijeru to bi bila velika stvar", kaže Dervišević.

Obrazovne institucije na osnovu toga bi trebale dalje razvijati svoje programe u skladu sa tim. Tek kada budu postojale jasno definirane potrebe za određenim zanimanjima tek tada bi trebali očekivati konkrektne akcije na tom planu, navodi on.

Inače, program Prilika Plus implementira konzorcij koji čine Republička agencija za razvoj malih i srednjih poduzeća Republike Srpske (RARS) i Regionalna razvojna agencija za Hercegovinu (REDAH) uz podršku Švicarske agencije za razvoj i suradnju (SDC).

D.Kozina