Digitalizacija malih i srednjih preduzeća nije samo tehnološki napredak – ona je oslonac savremene ekonomije. To je glavna poruka današnjeg događaja koji je kompanija Visa, u partnerstvu s Monry Payments, organizovala u Sarajevu, gdje su predstavljeni rezultati istraživanja o navikama i stavovima malih biznisa u BiH prema digitalnim plaćanjima.
Na događaju je ukazana važnost digitalizacije za mikro, mala i srednja preduzeća (MSME) u Bosni i Hercegovini. Kroz predstavljanje ekskluzivnog istraživanja i partnerstvo s kompanijom Monry Payments, Visa želi potaknuti konkretne promjene na terenu i otvoriti dijalog sa lokalnim preduzetnicima.
Ana Drašković, potpredsjednica i generalna direktorica kompanije Visa za Jugoistočnu Evropu, pozdravila je pristune putem video linka i naglasila važnost današnjeg okupljanja.
"Predstavljamo projekat digitalizacije malih, mikro i srednjih biznisa, koji realizujemo u partnerstvu sa kompanijom Monry Payments. Još važnije, želimo otvoriti dijalog — kako zajedno možemo pomoći lokalnim preduzetnicima da rastu, razvijaju se i ostanu konkurentni u digitalnom dobu", poručila je.
Ključni rezultati istraživanja
Predstavljeno istraživanje o navikama i stavovima malih biznisa u BiH u vezi s digitalnim plaćanjima donosi jasne poruke:
-
87% preporučilo bi digitalizaciju kolegama koji posluju samo gotovinom;
-
65% zabilježilo je rast prodaje nakon uvođenja digitalnih plaćanja;
-
67% je zahvaljujući digitalnim metodama privuklo više kupaca;
-
26% je izgubilo klijente jer nisu nudili digitalno plaćanje;
-
21% planira investirati u napredne tehnologije poput "tap-to-phone";
-
Više od polovine biznisa vidi digitalnu transformaciju kao ključnu investiciju.
Rast, prodaja, kupci – digitalizacija donosi brojke
Prema podacima istraživanja, čak 65% mikro, malih i srednjih preduzeća u BiH bilježi rast prodaje nakon uvođenja bezgotovinskog plaćanja, dok je 67% njih zahvaljujući digitalizaciji privuklo veći broj kupaca. Više od 78% već koristi kartice u poslovanju, a 87% bi ih preporučilo kolegama koji i dalje posluju isključivo s gotovinom. Ipak, još 26% biznisa priznaje da su izgubili klijente jer nisu nudili digitalne opcije plaćanja.
No, ono što je možda važnije – više od polovine anketiranih preduzeća digitalnu transformaciju vidi kao ključnu investiciju u budućnost.
Digitalna plaćanja su ekonomska infrastruktura
Istraživanje je predstavila Maida Slatina Mehmedagić, menadžerica poslovnog razvoja kompanije Visa za BiH i Jugoistočnu Evropu, koja je okupljenima jasno poručila – digitalna plaćanja više nisu dodatna opcija, već osnovna infrastruktura svakog ozbiljnog biznisa.
"Digitalna plaćanja nisu tehnička inovacija, to je temelj moderne ekonomije. Iako ih još uvijek nedovoljan broj biznisa koristi, ohrabruje nas podatak da oni koji ih uvedu gotovo redovno bilježe rast, i u prometu i u bazi klijenata" naglasila je.
Upravo u tim podacima, kaže, vidi se zašto Visa ovu temu tretira kao strateški prioritet, a ne kao kampanju.
" Šezdeset posto biznisa bilježi rast prodaje nakon uvođenja kartičnog poslovanja, a gotovo isti broj potvrđuje da su privukli nove kupce. To nije slučajnost. Ljudi sve češće biraju jednostavne, sigurne i brze načine plaćanja", kazala je Slatina Mehmedagić.
Edukacija kao ključno pitanje
Ipak, uprkos pozitivnim trendovima, izazovi postoje. Jedan od najvećih – neznanje i nedostatak edukacije.
"Problem nije otpor, nego nerazumijevanje. Mnogi mali biznisi ne znaju šta znači digitalna naplata, kako funkcioniše, šta im konkretno donosi. Digitalna transformacija ne počinje uređajem – ona počinje znanjem. Zato uz projekte digitalizacije moramo istovremeno raditi i na edukaciji", istakla je.
Navela je i primjer da se najčešći strah odnosi na sigurnost plaćanja i eventualne komplikacije:
"Ljudi često ne znaju razliku između kartičnog plaćanja i drugih digitalnih metoda. Neki čak misle da su samo POS terminali sigurni, dok druge opcije vide kao „neprovjerene“. To pokazuje koliko prostora imamo da objasnimo, približimo i olakšamo usvajanje", poručila je.
Zbog toga smatra da svaki projekt digitalizacije mora ići paralelno s obrazovanjem.
Nije dovoljno postaviti terminal. Moramo edukovati, razgovarati, pokazivati na primjerima. Ljudi moraju vidjeti da digitalna plaćanja nisu komplikacija, već olakšanje – kako za njih, tako i za njihove kupce.
Istraživanje pokazuje da 26% preduzeća koja nisu ponudila digitalna plaćanja – izgubila su klijente. To je, ističe, podatak koji najbolje govori koliko je neprihvatanje digitalizacije konkretna tržišna slabost, a ne samo propuštena prilika.
"Svi koji su uveli digitalna plaćanja sada ih preporučuju svojim kolegama. I to ne zato što je moderno, već zato što su osjetili rezultate – od veće prodaje do veće lojalnosti kupaca", rekla je.
Kao odgovor na izazove, Slatina Mehmedagić vidi ulogu kompanije Visa ne samo u infrastrukturnoj podršci, već i u stvaranju mreže znanja i povjerenja. Projekti poput ovog s Monry Paymentsom nisu, kaže, jednokratni. Oni su početak dugoročnog procesa koji će male biznise približiti savremenim tržišnim tokovima.
"Ovo je investicija u našu zajedničku budućnost. Digitalna ekonomija nije rezervisana za velike igrače. Naprotiv – ona može biti najveća šansa za male", kazala je.
Terminalizacija Baščaršije kao početak promjene tržišnog mentaliteta
Dodaje da je s razlogom za početak kampanje izabrana upravo Baščaršija – mjesto gdje se svakodnevno susreću lokalna tradicija i svjetski turisti.
"Baščaršija nije slučajnost. Ona je simbol. Ako digitalna transformacija uspije ovdje, u srcu tradicije, može uspjeti bilo gdje. Želimo da naši mali biznisi ne samo opstanu, već i da rastu – i to zajedno sa svojim kupcima", zaključila je Slatina Mehmedagić, pozvavši preduzeća da se prijave na platformu Monry Payments i započnu proces digitalizacije uz stručnu podršku.
Podršku inicijativi dali su i predstavnici vlasti. Ministrica pravde i uprave Kantona Sarajevo, Darja Softić Kadenić, istakla je da digitalna plaćanja predstavljaju značajan alat za unapređenje transparentnosti i borbu protiv sive ekonomije. Kanton je već napravio prve korake ka uspostavljanju centralnog e-portala za digitalne usluge, a u planu je i omogućavanje bezgotovinskog plaćanja taksi i naknada.
Iz kompanije Monry Payments, izvršna direktorica Sabina Maglić naglasila je važnost kampanje "terminalizacije Baščaršije" koja omogućava malim biznisima da dobiju pristup POS terminalima i uđu u svijet digitalnih transakcija bez velikih troškova.
Ona je naglasila da je ova kampanja primjer kako tehnološka rješenja mogu imati direktan, pozitivan utjecaj na razvoj tržišta – posebno u turistički frekventnim zonama, gdje je potražnja za digitalnim plaćanjem u porastu.
"Mnoge male radnje u Baščaršiji do sada nisu imale POS terminale. Kroz ovu kampanju, dobile su priliku da ih implementiraju i uđu u tokove savremene trgovine. Putem naše platforme Mobile Finance, mogu se jednostavno prijaviti i dobiti potpunu podršku u digitalizaciji", objasnila je Maglić.
Poseban naglasak stavlja na potrebu tržišta da odgovori na navike novih generacija:
"Današnji potrošači, naročito mlađe generacije i žene, sve češće izbjegavaju keš. Oni očekuju jednostavno, brzo i sigurno plaćanje – a to nije više luksuz, već standard".
Dodaje da je ovaj projekt samo prvi u nizu, te da Monri zajedno s Visom planira nastaviti s inicijativama koje promovišu inkluziju i digitalnu pismenost među malim biznisima.
"Digitalizacija nije trend – ona je proces koji mijenja poslovnu kulturu. Naš cilj je da budemo partneri biznisima u toj promjeni, da ih osnažimo i podržimo u svakom koraku", – poručila je.
Prva potpuno bezgotovinska radnja u Sarajevu
Jedan od najupečatljivijih primjera uspješne digitalne transformacije predstavila je Merjem Hamzić, vlasnica čokolaterije Bashka – prve potpuno bezgotovinske radnje u Sarajevu.
"Bilo je teško, jer radimo na tržištu koje je duboko naviklo na keš. Znali smo da ćemo u startu izgubiti dio kupaca, ali smo svjesno prihvatili taj rizik", kaže Hamzić.
Odluka da Bashka radi isključivo bezgotovinski nije bila trend, već strateški potez koji je proizašao iz njene dvostruke uloge – vlasnice i uposlenice.
"Kada ste i vlasnik i operativac, drugačije gledate na stvari. Digitalna naplata donosi jednostavniji, sigurniji i pregledniji sistem rada. Nema manipulacije s gotovinom, nema brige o kusuru, a finansijski izvještaji su tačni u sekundi", objašnjava.
Kupci su, kaže, reagovali bolje nego što je očekivala.
"Rečenica koju najčešće čujemo je: 'Napokon mjesto gdje mogu doći bez keša'. Naravno, bilo je i onih koji su pitali da li je to zakonski dozvoljeno, ali većina je pokazala razumijevanje i podršku. Proces je jednostavniji za sve – i za nas i za kupce. Ne razmišljate o sitnom novcu, ne šaljete radnike u banku, ne brojite pazar. Fokus je tamo gdje treba biti – na klijentima i proizvodima", naglašava.
Za Bosnu i Hercegovinu, vrijednost digitalizacije plaćanja ogleda se i kroz razvoj turističkih potencijala ove zemlje. Preko 411.000 noćenja je zabilježeno samo tokom juna 2025. Turisti sa sobom donose očekivanja: jednostavnost, bezbjednost i slobodu izbora i kada je plaćanje u pitanju. Zato ne čudi što je 57% biznisa u istraživanju reklo da su digitalna plaćanja posebno važna za rad sa stranim kupcima.
Za sada se u projekat uključilo 10 biznisa, među kojima su: Bashka čokolaterija, Palačinkarnica Puffy Lil' Pancakes Sarajevo, Nakit Werkstatt Studio, Mustra – Suvenir shop, Buregdžinica Oklagija. Plan je da se kroz saradnju s partnerima ovaj broj značajno povećava. Infrastruktura i podrška su već tu. Potrebno je samo da se svi zainteresovani prijave i to mogu učiniti na sajtu kompanije Monri.
