Zastoj u vizama: Ambasada bez kadra, a BiH bez hiljade turista iz Kuvajta

U jeku ljetne turističke sezone Ambasada Bosne i Hercegovine u Kuvajtu ne izdaje vize, što predstavlja veliki udarac za turističku industriju zemlje. Ovu informaciju je u razgovoru za poslovni portal Akta.ba potvrdio ambasador BiH u Kuvajtu, Nusret Čančar.

"Nažalost, tačno je. Ambasada Bosne i Hercegovine od 1. juna 2025. pa do danas ne izdaje vize za putovanja u Bosnu i Hercegovinu zato što je konzularni službenik povučen u Sarajevo radi promjene rješenja o radnom statusu, korištenja dijela godišnjeg odmora i još nije došao. Drugi službenik je jednostavno otkazao poslušnost i rekao da ne želi raditi konzularne poslove zato što nisu u opisu njegovog radnog mjesta", kazao je ambasador.

Ovakva situacija dovela je do potpune obustave izdavanja viza, pri čemu je više od 200 pasoša ostalo neobrađeno. Kako ističe ambasador, riječ je o velikom gubitku za turizam Bosne i Hercegovine, jer su upravo ljetni mjeseci najintenzivniji period posjeta turista iz Kuvajta.

"Tako da mi u špici turističke sezone ne izdajemo vize što je ogromna šteta. Do sada se nakupilo negdje preko 200 pasoša koji čekaju na viziranje. To je naravno veliki gubitak za turističku privredu Bosne i Hercegovine", ističe.

Turisti iz Kuvajta bez posluge ne putuju

Iako državljani Kuvajta ne trebaju vize za ulazak u BiH, problem nastaje jer njihova pratnja i posluga – koja je najčešće iz zemalja Jugoistočne Azije – obavezno mora imati vizu. Izostanak tih usluga automatski znači da ni sami Kuvajćani neće putovati.

"Ukoliko jednom Kuvajćaninu uskratite mogućnost da ide na putovanje sa svojom poslugom, on neće ići. Ići će tamo gdje mu ne treba viza ili koju će lako dobiti. Problem je, dakle, što im uskraćujemo mogućnost da blagovremeno dobiju vize za njih", naglašava.

U poređenju sa prošlom godinom, situacija je kaže alarmantna.

"Prošle godine smo za njihovu poslugu izdali preko 1.700 viza. Ove godine će to biti vjerovatno manji broj jer mnogi od tih Kuvajćana koji tradicionalno ljetuju u BiH ove godine su odlučili da ljetuju negdje drugo", ističe.

Ambasador upozorava na birokratsku neodgovornost

Ambasador Čančar oštro kritikuje nadležne institucije, ističući da se ovakve stvari ne smiju dešavati jer direktno rade protiv interesa države i nanose štetu ugledu BiH.

"Odgovornima u Ministarstvu vanjskih poslova BiH poručujem da ne smijemo više praviti birokratske greške i da Ambasadu u BiH ostavimo bez potrebnog osoblja za izdavanje viza. Time direktno radimo protiv interesa naše zemlje. Prosto je nezamislivo da se to može desiti, a dešava se drugu godinu zaredom i ja to zvaničnicima u ovoj zemlji ne mogu objasniti. Neodgovornost i bahatost uvijek imaju svoju cijenu, a u ovom slučaju ona će biti iskazana kroz značajno smanjenje broja turista iz Kuvajta", poručuje.

Prema podacima ambasadora, do sada je Bosnu i Hercegovinu posjetila čak četvrtina stanovnika Kuvajta, mnogi su investirali u turističke kapacitete i vraćaju se iz godine u godinu. Ovogodišnji zastoj mogao bi poremetiti dugogodišnji kontinuitet.

"Mnogi od 40.000 Kuvajćana će potražiti neke nove destinacije poput Gruzije, Azerbejdžana, Kirgistana koji ulažu velike napore da ih privuku, dok ih mi odbijamo".

Ipak, napominje da interes građana Kuvajta i šireg Bliskog Istoka za posjetu BiH nikada nije bio sporan – naprotiv, radi se o tržištu koje kontinuirano pokazuje lojalnost, ali i snažan potencijal za dalji razvoj.

"Interes je do sada bio izrazito naglašen, pa možemo reći da je u proteklih 10 godina jedna četvrtina Kuvajćana bila u Sarajevu i da se po pravilu vraćaju i da su postali stalni posjetioci. Mnogi od njih su pokrenuli i biznise u i oko Sarajeva, razvijaju turističku infrastrukturu koju popunjavaju građanima ove zemlje. Tako da izostajanje usluga koje mi pružamo tim građanima, znači ekonomski gubitak za ljude koji imaju biznise u Sarajevu.“

Turisti iz zemalja Perzijskog zaljeva, naglašava Čančar, putuju sa porodicama i poslugom, često ostajući u destinacijama duže od mjesec dana.

"Turisti iz zaljevskih zemalja imaju vrlo specifične navike u putovanjima. To su uglavnom turistička putovanja porodica koji svi zajedno putuju sa svojim poslugama u Bosnu i Hercegovinu i druge zemlje. Ovdje su ljeta gotovo paklena, nepodnošljiva, temterature idu do 50 C, godišnji odmori traju dva mjeseca, i svima je stalo da što duže budu iz Kuvajta. Ista je situacija u Saudijskoj Arabiji, Emiratima, Omanu, Bahreinu, tako da turisti iz zaljevskih zemalja spadaju u sami vrh po boravku van zemlje. Niko se ne zadržava manje od mjesec dana. Poznajem mnoge koji ostaju čitavo ljeto u Bosni i Hercegovini, tako da je to jedan vrlo važan resurs kada je turizam u pitanju i treba ga čuvati i dalje razvijati".

Globalni sukobi i lokalna nebriga

Na pitanje o padu broja posjetilaca iz regije Bliskog Istoka u ovoj sezoni, ambasador jasno ističe geopolitičke razloge, ali i dodaje da je i domaća nebriga imala uticaj.

"Ove godine je na turizam jako uticala situacija u Zaljevu, izraelsko-palestinski rat, napad Izraela na Iran, obustava zračnog prometa nekoliko puta i opća panika koja je ljude uhvatila da li se i kako mogu vratiti kući, ako negdje odu. Tako da je to strašno uticalo na broj putovanja van Zaljeva. Nažalost, mi smo našom nebrigom, također doprinijeli još većem smanjenju tih posjeta iz ove zaljevske zemlje".

Ambasador naglašava da postoji niz mjera koje BiH treba hitno poduzeti kako bi zadržala postojeće i privukla nove turiste iz zaljevskih zemalja.

"Turistički radnici postavljaju pitanje kako zadržati postojeće trendove i kako unaprijediti infrastrukturu turizma kako bi proširili aktivnosti i još više punili državni budžet od stranih turista. U tom smislu, potrebno je investicijski se još više otvoriti prema stranim investicijama, prema zemljama koje su konkurentne. Npr. Mostar, Jajce, Bihać, Una – sve su to biseri koji su jako interesantni turistima zaljeva. Oni bi sami sebi pronašli biznis, hotele, odmarališta. To je obostrana korist i tome treba čim prije pristupiti i takve sadržaje brendirati. Ne samo za ovo tržište nego i generalno brendirati investicijske mogućnosti koje su izvanredne. Samo je pitanje naše spremnosti da ponudimo kvalitetne kredibilne projekte, jednostavne procedure kako bi kapital našao dovoljno razloga da se ukorijeni na tim prostorima."

Ističe da trenutno ne postoje administrativne prepreke u odnosima BiH i Kuvajta, ali postoji prostor za proaktivniji pristup:

"Postojeći bilateralni odnosi BiH i Kuvajta su takvi da omogućavaju razvoj turizma, ne postoje neke administrativne prepreke koji bi nas sputavale u tome. Naravno, uvijek možemo biti kreativniji i inventivniji i na tome treba raditi. Prvenstveno na raznovrsnosti turističke ponude. Recimo, Bosna i Hercegovina ima toliko termalnih voda koje su neiskorištene. Investiranje u projekte zdravstvenog turizma moglo bi BiH učiniti svjetskom destinacijom, a mi takve mogućnosti nismo niti dotakli."

Direktne aviolinije i pun kapacitet – ali to nije dovoljno

Ambasador smatra da je trenutna avio-povezanost BiH i Kuvajta dobra:

"Postojeći nivo zračne povezanosti je sasvim zadovoljavajući. Dvije avio kompanije lete iz Kuvajta za Sarajevo svaki dan. Te direktne linije traju od aprila do oktobra i uglavnom su sva mjesta popunjena".

Kada je riječ o kulturološkom aspektu turizma, ambasador skreće pažnju na važnost poštovanja običaja turista iz zaljevskih zemalja:

"Većina turista ima kulturne specifičnosti i za dobar razvoj turizma treba ih poznavati i pokušati im udovoljiti. Generalno, Arapi imaju notu hedonističkog odnosa prema svijetu. Vole uživati u ljepoti, prirodi. Imaju svoj ritam života koji je opušteniji u odnosu na Evropljane. Kada je kuhinja i hrana u pitanju, oni su navikli da uživaju puninom svoga bića i ne vole da im se kvare njihove navike i ćejfovi. Ukoliko se to desi, vi jednostavno gubite posjetitelje."

Uloga influensera i promocije zimske turističke ponude

Na pitanje o saradnji s influenserima i turističkim agencijama iz Kuvajta, ambasador otkriva da postoji interes i za zimski turizam:

"Bosna i Hercegovina je dobro poznata u Kuvajtu, ali treba raditi na proširivanju poslova i ponudi novih sadržaja u turizmu. Nedavno sam imao posjetu jedne delegacije u januaru, tražili su ponudu za zimski period kako bi osjetili čari zimske idile. Time su oduševljeni i mislim da bi zimski turizam također naišao na dobar odjek", kazao je Čančar, ističući potrebu za institucionalnom podrškom i privatnim kapitalom.

S.B.